Mary Wollstonecraft | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 27. april 1759. |
| Smrt | 10. septembar 1797 (38 godina) Somers Town, London, Engleska |
Mary Wollstonecraft (27. april 1759 – 10. septembar 1797) bila je engleska autorica irskog porijekla i borac za prava žena.
Wollstonecraft je rođena kao jedno od šestoro djece u porodici poljoprivrednika Edwarda Johna i njegove žene Elizabeth Dickson. Još od djetinjstva porodica se stalno selila. Kao posljedica toga, Mary je bila loša u školi, ali je zato i uporna u učenju. Još kao djevojčica se zauzimala za ravnopravno obrazovanje žena. Sa 19 godina postaje radnica u jednom domaćinstvu u Bath. Tu radi od 1778 do 1779. Poslije toga osniva, zajedno sa svojim sestrama, privatnu školu u kojoj predaje do 1786.
U decembru 1785 putuje za Lisabon, na poziv svoje najbolje prijateljice Fanny Blood, da bi bila prisutna dok se porađala. Kad se je u januaru 1786 ponovo u London vratila, zatekla je svoju privatnu školu na rubu stečaja, koje su u njenoj odsutnosti vodile njene sestre. Da bi platila dugove postaje guvernanta u Irskoj. 1787 gubi posao guvernante, ali je u isto vrijeme već objavila svoj prvi roman Mary, pa je raspolagala s dovoljno novca da sebi priušti mali stan u Londonu. Preko Josepha Johnsonona, svog izdavača, upoznaje 1790 švicarkog pisca i slikara Johann Heinrich Füssli s kojim je imala svoju prvu vezu. Veza nije dugo držala a Füssli je bio već oženjen.
U jesen 1792. Wollstonecraft putuje, po preporuci svog izdavača, u Francusku. Tu se upoznaje sa pisateljicom Helen Maria Williams preko koje upoznaje Thomas Christie izdavača Analytical Review.Nakon toga upoznaje i svjetskog pustolova Georg Forstera kao i Gustav von Schlabrendorf. Preko Schlabrendorfa stupa u kontakt s američkim piscem, političarem i privatnikom Joel Barlow kao i s njegovom suprugom Ruth Barlow a i naučnikom Wilhelm von Humboldtom.
Kroz političke promjene u to vrijeme bili su joj poznati Olympe de Gouges, Théroigne de Méricourt i Etta Palm d'Aelders iako nije imala kontakta s njima. Znatnu inspiraciju Wollstonecraft je dobila od britanske hitoričarke Catherine Macaulay, koja se zalagala za ravnopravnost žena.
U Francuskoj Šili objavljuje svoje najpozantije djelo A vindication of the rights of woman u kojem se zauzima za ravnopravnost mušakaraci i žena. Ovo djelo je posvećeno tadašnjem francuskom parlamentarcu i kasnijem vanjskom ministru Charles-Maurice de Talleyrand-Périgord, od kojeg je Šili očekivala podršku.
U zimu 1792/1793 Wollstonecraft upoznaje američkog biznismena Gilbert Imlaya s kojim je do aprila imala vezu. Shelley rađa 14. aprila 1794. u Parizu kćer Fanny. Imlay prijavljuje Shelley i zajedničku kćerku Fanny kao američke građane da bi ih zaštitio jer je još bila u toku francuska revolucija. Sheley je u ljeto 1794 pod imenom mrs. Mary Imlay proputovala kroz skandinavske zemlje. Tu su njene bilješke Letters Written During a Short Residence in Sweden, Norway, and Denmark 1796 objavljene. Budući da je Gilbert Imlay nije želio vjenčati, Sheley se 1795. s kćerkom vraća u London. Pada u depresiju i 10. oktobra 1795. vrši pokušaj samoubistva na mostu Putney Bridge. Sheley posjećuje 14. aprila 1796.anarhističkog pisca William Godwina s kojim 29. marta 1797. sklapa brak. Nakon vjenčanja sa preuzela je dvostruko prezime Mary Wollstonecraft-Godwin. U tom braku je rodila kćerku je Mary Shelley poznata i pod imenom Mary Wollstonecraft Shelley. Mary Shelley je postala čuvena po romanu Frankenstein ili moderni Prometej. 10. septembra 1797. umire Mary Wollstonecraft Shelley od posljedica dječije groznice.[1]
Umjetnica i feministkinja Judy Chicago je unijela njen lik u svome djelu The Dinner Party, koje je stvarala od 1974-1979. Djelo se nalazi u muzeju u Brooklynu.[2]
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: Mary Wollstonecraft |
 |
Commons ima datoteke na temu: Mary Wollstonecraft |