Milorad Dodik | |
---|---|
![]() | |
Predsjednik Republike Srpske | |
Vrijeme na vlasti 15. novembar 2022 – | |
Prethodnik | Željka Cvijanović |
Vrijeme na vlasti 15. novembar 2010 – 19. novembar 2018. | |
Prethodnik | Rajko Kuzmanović |
Nasljednik | Željka Cvijanović |
37. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
Vrijeme na vlasti 20. novembar 2020 – 20. juli 2021. | |
Prethodnik | Šefik Džaferović |
Nasljednik | Željko Komšić |
34. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine | |
Vrijeme na vlasti 20. novembar 2018 – 20. juli 2019. | |
Prethodnik | Bakir Izetbegović |
Nasljednik | Željko Komšić |
Premijer Republike Srpske | |
Vrijeme na vlasti 28. februar 2006 – 15. novembar 2010. | |
Prethodnik | Pero Bukejlović |
Nasljednik | Anton Kasipović (v.d.) |
Vrijeme na vlasti 31. januar 1998 – 16. januar 2001. | |
Prethodnik | Gojko Kličković |
Nasljednik | Mladen Ivanić |
Rođenje | Banja Luka, FNRJ | 12. mart 1959
Etnicitet | Srbin |
Politička stranka | Savez nezavisnih socijaldemokrata |
Vjera | Pravoslavlje |
Milorad Dodik (rođen 12. marta 1959) jest bosanskohercegovački i srpski političar, trenutni predsjednik Republike Srpske. Bivši je premijer Republike Srpske i nekadašnji član predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda. Predsjednik je Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
2023. godine, protiv njega je počelo suđenje radi nepoštivanja odluka Visokog predstavnika u BiH i rušenja ustavnog poretka BiH.[1]
Dodik počinje političku karijeru u stranci Ante Markovića, tadašnjeg predsjednika vlade SFRJ, Savezu reformskih snage. Kao član te stranke izabran je u bosanskohercegovačku skupštinu na prvim višestranačkim izborima u BiH 1990. godine.
Za vrijeme rata u BiH bio je predstavnik u Narodnoj Skupštini Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisni poslanik. Tokom 1996. godine učestvuje u stvaranju Stranke nezavisnih socijaldemokrata kada i postaje predsjednik te stranke. Tu funkciju Dodik obnaša i danas.
U 1997. godini je izabran za člana Narodne skupštine Republike Srpske. Pobjedom na izborima postaje mandatar, a kasnije i predsjednik Vlade Republike Srpske. Na toj funkciji ostaje do 2001. godine kada njegova koalicija gubi na izborima. Poslije izbora 2006. godine ponovo se vraća na tu funkciju.
Na izborima održanim u oktobru 2010. godine, izabran je za Predsjednika Republike Srpske.
Na Opći izborima u Bosni i Hercegovini 2018. godine izabran je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda.[2]
Godine 2009., Dodik je izrekao da je Masakr na Kapiji isceniran, a nazvao je upitnim i Masakre na Markalama. Grad Tuzla je podnio optužnicu protiv Dodika, a Grad Sarajevo je podnio krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i vlasti, kao i izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.[3]
Iz Ureda visokog predstavnika saopštili su da Dodik negira počinjene ratne zločine i navodi da "kada takve iskrivljene činjenice dolaze od zvaničnika na visokoj poziciji, zvaničnika koji je dužan da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i sarađuje sa Haškim sudom, onda su posebno neodgovorni i potkopavaju ne samo institucije odgovorne za održavanje vladavine prava, već i kredibilitet samog pojedinca."[4]
Dodik je genocid u Srebrenici nazvao "izmišljenim mitom".[5]
On je u intervjuu u beogradskom listu Večernje novosti u aprilu 2010. izjavio da "ne možemo i nikada nećemo prihvatiti da se taj događaj kvalifikuje kao genocid", te se odrekao izvještaja Republike Srpske iz 2004. koji je priznao razmjere ubistva i izvinio se porodicama žrtava, tvrdeći da je izvještaj usvojen zbog pritiska međunarodne zajednice. Ne potvrđujući cifru, tvrdio je da je broj žrtava 3.500, a ne 7.000 koliko ih prihvata izvještaj, navodeći da je 500 popisanih žrtava živo i da je više od 250 ljudi pokopanih u Spomen obilježju genocida u Srebrenici u Potočarima umrlo na drugim mjestima.[6] U istom mjesecu, 10. aprila 2010. godine, Dodik je pokrenuo reviziju izvještaja iz 2004. godine, navodeći da je broj ubijenih preuveličan i da je izvještaj izmanipulisao bivši mirovni izaslanik.[6][7] Ured visokog predstavnika je odgovorio i naveo da "vlada Republike Srpske treba preispitati svoje zaključke i uskladiti se sa činjenicama i zakonskim zahtjevima i djelovati u skladu s tim, umjesto da nanosi emocionalni bol preživjelima, muči historiju i omalovažava javnu sliku o zemlji".[8]
Dodik je 12. jula 2010. godine, na 15. godišnjicu masakra u Srebrenici, izjavio da priznaje ubistva koja su se dogodila na tom mjestu, ali ono što se dogodilo u Srebrenici ne smatra genocidom, što se razlikuje od zaključaka MKSJ-a i Međunarodnog suda pravde, navodeći da je "(i) genocid počinjen nad srpskim narodom na ovom području gdje su masovno ubijane žene, djeca i starci".[9][10][11][12] Dodik je u decembru 2010. godine osudio Vijeće za implementaciju mira (PIC), međunarodnu zajednicu od 55 zemalja, jer su masakr u Srebrenici nazvali genocidom.[10]
Koristio je razne tvrdnje, koje su zastupali drugi poricatelji i teoretičari zavjere,[13] kao što je da je Srebrenica zapravo osveta za napad na Kravicu 1993. i druge navodne zločine bosanskih Muslimana nad Srbima.[14]
Dodik je 2017. godine uveo zakon kojim se zabranjuje predavanje o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva u školama Republike Srpske, navodeći da je "ovdje nemoguće koristiti udžbenike... koji govore da su Srbi počinili genocid i držali Sarajevo pod opsadom. Ovo je nije tačno i ovo se ovdje neće učiti."[15]
Narodna skupština Republike Srpske je 14. avgusta 2018. godine, ponovo pod patronatom Dodika nakon njegovog prethodnog pokušaja 2010. godine, odbacila izvještaj iz 2004. godine i odlučila da se sastavi nova komisija za reviziju izvještaja o događajima u Srebrenici i okolini grada u julu 1995. godine. Ovaj potez je odmah kritikovala međunarodna zajednica.[16][17]
Fond za humanitarno pravo je u svom izvještaju koji je potpisao 31 istaknuti potpisnik ovu novu situaciju opisao kao "kulminaciju više od decenije negiranja genocida i historijskog revizionizma SNSD-ove vlasti u Republici Srpskoj".[13][17] State Department Sjedinjenih Država izdao je saopštenje u kojem kritikuje taj potez, opisujući ga kao "pokušaje odbacivanja ili izmjene izvještaja o Srebrenici dio su širih napora da se revidiraju činjenice iz prošlog rata, da se negira historija i politizira tragedija".[18]
![]() |
Wikicitati imaju citate vezane za: Milorad Dodik |