Tarragona
| |||
---|---|---|---|
Srednjovjekovni dio grada Tarragone | |||
|
|||
Koordinate: 41°06′N 1°14′W / 41.100°N 1.233°W | |||
Država | Španjolska | ||
Autonomna zajednica | Katalonija | ||
Pokrajina | Tarragona | ||
Tárraco | 5. st. pr. Kr. | ||
Osnivač | Feničani | ||
Nazvan po | citadela (tarchon) | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Josep Fèlix Ballesteros (PSOE) | ||
Površina | |||
- Ukupna | 55,60 km² | ||
Visina | 68 m | ||
Stanovništvo (2012.) | |||
- Grad | 130.323 | ||
- Gustoća | 2.300,00 stanovnika/km² | ||
Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 43001 - 43008 | ||
Pozivni broj | +34 + (Tarragona) | ||
Službene stranice http://www.tarragona.cat |
Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije. Ovaj drevni grad na Sredozemlju je od srednjeg vijeka, pa sve do 20. stoljeća bio glavnim gradom povijesne pokrajine Vegueria de Tarragona. Stanovništvo šireg gradskog područja je 2009. godine bilo 675.921 stanovnika.
Tarragona ima veliku luku i Sveučilište Rovira i Virgili, ali najveće gospodarsko središte čini kemijska industrija u njegovoj okolici. Mnoge njene plaže su ocijenjene plavom zastavom, a u njegovoj blizini se nalaze ljetovalište Salou i tematski park Port Aventura, jedan od najvećih u Europi. Gradska zračna luka Reus nalazi se samo nekoliko kilometara od središta grada, u naselju Reus u općini Tarragona.
Rimske ruševine grada (arheološki kompleks Tárraco) zaštitio je UNESCO i stavio ih na popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Prema nekim izvorima grad su osnovali Feničani koji su ga nazvali 'Tarchon što na feničanskom jeziku znači utvrda. Ime je dobio zbog svog strateškog položaja na brdu visokom oko 200 metara, na rijeci Francolí, u mediteranskom zaljevu između Pireneja i rijeke Ebro.
Utvrdili su ga i proširili rimski generali, braća Scipio (Publije i Gnaeus), u 3. st. pr. Kr. koji su ga koristili kao tvrđavu protiv Kartažana. U Rimskom Carstvu grad se punim imenom zvao Colonia Iulia Urbs Triumphalis Tárraco (grčki: Ταρρακών) i bio je upravno i sudsko sjedište provincije Hispania Tarraconensis. Livije u 1. st. pr. Kr. spominje njegovu luku, a prema Eratostenu imao je pomorsku postaju s cestom. Car August je prezimio u ovom gradu nakon osvajanja Kantabrije, što je obelježeno s nekoliko latinskih natpisa, ali i svečanim nazivom koji je dodijeljena gradu: Colonia Victrix Togata i Colonia Julia Victrix Tarraconensis. Grad je kovao svoj novac i smatrao se najbogatijim na obali, jednakim gradu Carthago Nova (današnja Kartaga). Pjesnik Marcijal je opjevao njegove plodne doline prepune vinovih loza i osunčane obale.
Grad je imao burnu prošlost, tako da se i danas na području grad nalaze brojni ostaci iz davnih vremena. Nažalost, stare građevine su kroz povijest poslužile stanovnicima kao izvor građevinskog materijala, tako da su mnoge znatno oštećene (npr. Amfiteatar u Tarragoni).
Arheološki kompleks Tarraco | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Španjolska | |
Registriran: | 2000. (24. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Starorimski arheološki lokalitet Tárraco nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine od 2000. godine. Zaštićeni spomenici su:
Ostale znamenitosti Tarragone su:
Tarragona je također španjolski kandidat za europski glavni grad kulture 2016. godine.
Tarragona je zbratimljen sa slijedećim gradovima:
|
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Tarragona |