Galateja | |
---|---|
Otkriće | |
Otkrio | Stephen P. Synnott [1] i Vojadžerov tim za obradu fotografija |
Datum otkrića | juli 1989. |
Oznake | |
Sporedni nazivi | Neptun VI |
Osobine putanje | |
Srednji poluprečnik putanje | 61.952,57 km |
Ekscentricitet | ~ 0.00022 ± 0.00008 |
Orbitalni period | 0.42874431 ± 0.00000001 d |
Inklinacija | 0.052 ± 0.011° (prema Neptunovom ekvatoru) |
Prirodni satelit | Neptuna |
Fizikalne osobine | |
Poluprečnik | 87.4 ± 4.9 km |
Površina | km2 |
Zapremina | ~2.800.000 km3 |
Masa | 2.12 ± 0.08 ×1018 kg (procjena na osnovu gustoće) |
Prosječna gustoća | ~0.75 g/cm3 (procjena) |
Ekvatorijalna površinska gravitacija | ~0.018 m/s2 |
Brzina oslobađanja | ~0.056 km/s |
Period rotacije | sinhrona |
Albedo | 0.08 [2] |
Temperatura na površini | ~51 K |
Prividna magnituda | 21.9 [3] |
Galatea /ɡæləˈtiːə/, također poznata kao Neptun VI, je četvrti najbliži unutrašnji satelit Neptuna . Ime je dobio po Galateji, jednoj od pedeset Nereida iz grčke legende, u koju je Kiklop Polifem bio uzalud zaljubljen.
Galateja je otkrivena krajem jula 1989. na slikama koje je napravila sonda Voyager 2 . Dobila je privremenu oznaku S/1989 N 4 [4]. Otkriće je objavljeno (IAUC 4824) 2. augusta 1989. i spominje "10 kadrova snimljenih tokom 5 dana", što implicira da je datum otkrića bio negdje prije 28. jula. Ime je dato 16. septembra 1991 [5].
Galateja je nepravilnog oblika i ne pokazuje znakove bilo kakve geološke modifikacije. Vjerovatno se radi o hrpi ruševina ponovo nakupljenoj od fragmenata originalnih Neptunovih satelita, koji su razbijeni perturbacijama Tritona ubrzo nakon što je taj mjesec uhvaćen u vrlo ekscentričnu početnu orbitu [6].
Galatejina orbita leži ispod prečnika Neptunove sinhrone orbite, tako da se polako vrti prema unutra zbog plimnog usporavanja i može na kraju uticati na planetu ili se raspasti u novi sistem planetarnih prstenova nakon što prođe svoju Rocheovu granicu zbog plimnih rastezanja.
Čini se da je Galatea mjesec pastir za Adamsov prsten koji je udaljen 1.000 kilometara izvan svoje orbite. Rezonancije sa Galatejom u odnosu 42:43 se također smatraju najvjerovatnijim mehanizmom za ograničavanje jedinstvenih lukova prstena koji postoje u ovom prstenu. Galatejina masa je procijenjena na osnovu radijalnih perturbacija koje izaziva na prstenu [7].
Budući da je Galatea nepravilnog oblika, stvarna površinska gravitacija i brzina bijega značajno će varirati između različitih pozicija na površini.