Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
Georges Charpak se rodio u jevrejskoj porodici u selu Dąbrowica u nekadašnjoj Poljskoj, danas selo Dubrovicia u Ukrajini. Kada je imao 7 godina, njegova porodica se preselila u Pariz. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, bio je član Francuskog pokreta otpora, da bi 1943. završio u zatvoru Višijske vlade. 1944. je prebačen u nacističkikoncentracijski logor u Dachau, gdje je i dočekao kraj rata 1945. Te godine je započeo studirati na univerzitetu za rudarstvo u Parizu i postaje francuski građanin. 1954. je odbranio doktorat iz nuklearne fizike, dok je radio u labaratoriju koji je vodio Frédéric Joliot-Curie.[2]
Od 1959. radi u CERN-u u Ženevi. Tu je Georges Charpak sa saradnicima razvio 1968. višeanodni proporcionalni brojač, u kojem je niz usporednih tankih žica (anoda), bilo razapeto simetrično, između dviju paralelnih ploča (katoda), za što je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1992. Prolaskom neke čestice ionizirajućeg zračenja kroz sisitem (okomito na ravan anoda), stvaraju se parovi elektron-ion u području dviju anodnih žica, uz koje se sekundarnom ionizacijom (kao i u običnom proporcionalnom brojaču), stvara lavina parova elektron-ion. Omjer električnih impulsa na dvjema anodama je mjera mjesta prolaska čestica između njih. Kako je razmak žica mali (oko 2 mm), moguće je u dimenziji uspravno na anode, odrediti položaj putanje električki naelektrisane čestice sa tačnošću oko 0,5 mm.