Događaji

U Japanu ukinuti genrōi.^[1]
1. svibnja – U Bjelovaru se skupina nezadovoljnih radnika u noći uoči 1. svibnja okupila i stvarajući buku motociklima izrazila svoj bunt i nezadovoljstvo teškim položajem u društvu. U spomen na to, svake se godine održava moto budnica. Velik broj motorista okuplja se prije zore i glasno se voze ulicama Bjelovara stvarajući veliku buku, koja je taj dan dozvoljena.^[2]
13. svibnja – Papa Pio X. proglasio svetim Gabrijela od Žalosne Gospe.
16. svibnja – Postavljen kamen temeljac Nacionalne bazilike u Washingtonu.
4. lipnja – Mađarska potpisala Trianonski ugovor.
5. lipnja – Izbio je Valonski rat, sukob talijanskih okupacijskih vlasti i Albanije.
2. kolovoza – Završio je Valonski rat.
8. kolovoza – Posađena prva palma na splitskoj Rivi. Sadnica je naručena s Visa.^[3]
10. kolovoza – Osmansko Carstvo potpisalo mirovni ugovor u Sèvresu.
15. rujna – U Subotici osnovana Bunjevačko-šokačka stranka, ili kako su je zvali sami bački Hrvati – Vojvođanska hrvatska stranka, prva trajna i organizirana politička stranka bačkih Hrvata.^[4]
12. studenog – Rapalski ugovor
21. prosinca – 28. prosinca 1920. – Trajala rudarska pobuna u BiH, Husinska buna.
Osnovan je Kandit, i to kao Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša. Tvornica ubrzo kupuje licenciju od poznate bečke tvornice Pischinger te započinje s proizvodnjom čokolade.^[5] Nakon Drugoga svjetskoga rata, tvornica nastavlja poslovati kao gradsko poduzeće „Tvornica kandita i čokolade“, a nakon nekog vremena i u sklopu osječke šećerane. Proizvodnja bombona započela je odmah po preseljenju, a prva čokolada nastaje oko 3 mjeseca kasnije, u studenom 1953.^[6]
Ramiro Bujas osniva prvi psihološki laboratorij na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu psiholog x psihijatar.

Rođenja

Siječanj – ožujak

1. siječnja – Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma Linija ("La Linea"). († 2007.)
2. siječnja – Isaac Asimov, američki pisac fantastike i biokemičar († 1992.)
3. siječnja – Andrija Čičin-Šain, hrvatski arhitekt († 2009.)
20. siječnja – Federico Fellini, talijanski režiser († 1993.)
23. siječnja – Gottfried Böhm, njemački arhitekt († 2021.)
29. siječnja – Veljko Atanacković, hrvatski pedagog († 2002.)
6. veljače – Nikša Allegretti, hrvatski fiziolog i imunolog († 1982.)
11. veljače – Faruk I., egipatski kralj († 1965.)
9. ožujka – Franjo Mihalić, hrvatski atletičar († 2015.)
17. ožujka – Sheikh Mujibur Rahman, bangladeški političar († 1975.)
22. ožujka – Josip Manolić, hrvatski i jugoslavenski političar († 2024.)

Travanj – lipanj

19. travnja – Lelja Dobronić, hrvatska povjesničarka († 2006.)
20. travnja – Ratko Zvrko, hrvatski književnik, novinar i boksač († 1998.)
13. svibnja – Miroslav Bulešić, hrvatski svećenik i mučenik († 1947.)
18. svibnja – Papa Ivan Pavao II. († 2005.)
18. svibnja – Ivan Večenaj, hrvatski slikar i književnik († 2013.)
29. lipnja – Ray Harryhausen, američki filmski umjetnik i Oskarovac († 2013.)

Srpanj – rujan

11. srpnja – Yul Brynner, američki glumac († 1985.)
16. srpnja – Mladen Šerment, hrvatski glumac († 1999.)
17. srpnja – Juan Antonio Samaranch, španjolski športski djelatnik, nekadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora († 2010.)
21. srpnja – Nada Klaić, hrvatska povjesničarka († 1988.)
1. kolovoza – Henrietta Lacks, iz njezinih je stanica uzgojena prva linija besmrtnih ljudskih stanica (HeLa) († 1951.)
1. kolovoza – Zhou Xuan, kineska pjevačica i glumica († 1957.)
18. kolovoza – Shelley Winters, američka glumica († 2006.)
22. kolovoza – Ino Perišić, hrvatski dirigent i skladatelj († 1987.)
30. kolovoza – Eliza Gerner, hrvatska glumica († 2013.)
23. rujna – Mickey Rooney, američki glumac († 2014.)
29. rujna – Václav Neumann, češki dirigent i violinist.^[7] († 1995.)