Abdulah Sidran


Rođenje	2. listopada 1944. Sarajevo
Smrt	23. ožujka 2024. Sarajevo
Nacionalnost	Bošnjak
Književne vrste	roman, poezija, drama, filmski scenario, putopis, kolumna
Portal o životopisima

Abdulah Sidran (Sarajevo, 2. listopada 1944. – Sarajevo, 23. ožujka 2024.) bio je bosanskohercegovački književnik i novinar bošnjačkog podrijetla. Bio je član ANUBiH, te jedan od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjoj jugoslavenskoj kinematografiji. Bio je ljubitelj šaha i majstorski kandidat.^[1]

Životopis

Abdulah Sidran je rođen u Sarajevu 1944. godine. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u rodnom gradu. Apsolvirao je na katedri za povijest jugoslavenskih književnosti. Bio je urednik studentskog lista Naši dani. Na Televiziji Sarajevo bio je zaposlen kao dramaturg. Sredinom sedamdesetih godina objavljuje pjesme i prozu, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima. Zbirku poezije Sarajevski tabut objavljuje tijekom rata u Bosni i Hercegovini koja dobiva priznanje "Nagrada slobode" francuskog PEN centra. Izbor poezije preveden na talijanski jezik osvojio je nagradu "Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo". Neka njegove poznate pjesme su: "Bivši drugari", "Bosna", "Djevojčica iz Ulice Prkosa", "Hoće li išta o meni znati", "Mora", "Planeta Sarajevo", "Sarajevske priče" i "Zašto tone Venecija".^[2]

Osim kao pjesnik, Sidran je jako poznat po filmovima za koje je pisao scenarije. Jedan je od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjem jugoslavenskoj kinematografiji ("Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", reditelja Emira Kusturice, "Kuduz" Ademira Kenovića) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Živio je i radio u Sarajevu i Goraždu.^[3]

Djela

Poezija[uredi | uredi kôd]

Šahbaza (Sarajevo, 1970.)
Kost i meso (Sarajevo, 1976.)
Bolest od duše (Nikšić, 1988.)
Sarajevska zbirka (Sarajevo, 1991.)
Sarajevski tabut (Sarajevo, 1994.)
Dvije grafike, dvije pjesme, poetsko – likovna mapa, (s Safetom Zecom) (Udine, 1994.)
Planeta Sarajevo (Stockholm, 1995.)
Zašto tone Venecija (Sarajevo, 1996.)
Sarajevska zbirka i druge pjesme (Sarajevo, 1997.)
Pjesme (Tuzla, 2004.)
Morija (Sarajevo, 2006.)
Pjesme poslije rata (Sarajevo, 2006.)
Izabrane pjesme (Beograd, 2007.)
Dobročinitelj (s Mersadom Berberom) (Sarajevo, 2008.)
Suze majki Srebrenice: 11. juli 2007. (Sarajevo, 2009.)

Romani i publicistika[uredi | uredi kôd]

Potukač (Zagreb, 1971.)
Sjećaš li se Dolly Bell (Sarajevo, 1982.)
Publicistika (Tuzla, 2004.)
Otkup sirove kože (Beograd, 2011.)
Oranje mora (Sarajevo, 2015.)
A Nurija veli (Sarajevo, 2022.)

Drame, putopisi[uredi | uredi kôd]

Otac na službenom putu (Sarajevo, 1983.)
Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva (Tuzla, 1996.)
U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce (Tuzla, 2002.)
Drama, putopisi (Tuzla, 2004.)

Filmski scenariji[uredi | uredi kôd]

Jegulje putuju u Sargaško more (1979.)
Veselin Masleša (1981.)
Sjećaš li se Dolly Bell (1981.)
Otac na službenom putu (1985).
Povratak Katarine Kožul (1989.)
Kuduz (1989.)
Praznik u Sarajevu (1990-1991).
Savršeni krug (1997.)
(A)torzija (2002.)
Tvrđava Meše Selimovića, dramatizacija i scenarij (Sarajevo, 2004.)
Filmski scenariji (Tuzla, 2004.)

Nagrade i priznanja

Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, 1979.
Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća Svjetlost, 1979.
Zmajeva nagrada – Matica srpska, Novi Sad, 1980.
Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, 1986.
Nagrada Skender Kulenović, 2002.
Godišnja nagrada BZK Preporod, 2002.
Bosanski stećak - nagrada Društva pisaca BiH za životno djelo, 2004.
Velika Plaketa Kantona Sarajevo, 2006.
Nagrada "25. novembar", Sarajevo (2018).
Nagrada za slobodu govora i izražavanja Fondacije za slobodu govora i izražavanja, USA, 1993.
Nagrada Slobode PEN – centra Francuske, 1994.
Premio letterario 1996. della Fondazione Laboratorio Mediterraneo
Premio letterario dedicato a Umberto Saba, Trieste, 2005.

Citati o Sidranu

»Nije Kusturica stvorio Sidrana nego je Sidran stvorio Kusturicu«

(Zoran Odić^[4])

Izvori

↑ Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
↑ Abdulah Sidran. mojalektira.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
↑ Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
↑ Tomislav Čadež. 3. srpnja 2016. Životna ispovijest jednog od najvećih spisatelja s ovih prostora: 'Nisam muslimanski pjesnik'. jutarnji.hr. Pristupljeno 6. kolovoza 2022.