Biografski podaci

Rođenje	14. siječnja 1875., Kaysersberg, Njemačko Carstvo
Smrt	4. rujna 1965., Lambaréné, Gabon
Zanimanje	liječnik, teolog, filozof i glazbenik
Teologija i djelo
Glavni interesi	Kristologija, povijesni Isus, povijesni Isus i Krist vjere, crkvena glazba, skladbe Johanna Sebastiana Bacha
Utjecaji
Portal: Kršćanstvo

Albert Schweitzer (Kaysersberg, 14. siječnja 1875. – Lambaréné (Gabon), 4. rujna 1965.), elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Studirao je teologiju, filozofiju u Strasbourgu, Parizu i Berlinu. Bio je protestantski pastor i docent na protestantskome teološkom fakultetu u Strasbourgu. Istodobno je započeo koncertnu i muzikološku djelatnost za ono vrijeme revolucionarnom monografijom o Johannu Sebastianu Bachu i raspravom o gradnji orgulja.

Studirao je i medicinu, a kao liječnik misionar posvetio se, zajedno sa suprugom Helenom Bresslau-Schweitzer, karitativnom radu u Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi. Od 1913. do 1917. godine izgradio je u Lambareneu tropsku bolnicu sa stacionarom za leprozne bolesnike. U prisnoj suradnji s crnačkim stanovništvom liječio je i suzbijao tropske bolesti, prosvjećivao, pomagao, pobijao rasne predrasude i kolonijalizam. Upozorio je na etičku vrijednost liječničkog rada i dao uzoran primjer.

Kao glazbeni pisac pridonio je novoj interpretaciji Bachove glazbe i inicirao, u gradnji orgulja, tzv. Alzašku reformu - pokret za obnovom tradicionalnih tipova orgulja.

Za njegov humanitarni rad dodijeljene su mu mnoge počasti i nagrade, među ostalima i Nobelova nagrada za mir 1952. godine.

Bibliografija (izbor)

[uredi | uredi kôd]

Tajna spasenja i patnje
J. S. Bach, glazbenik-pjesnik
Njemačko i francusko umijeće gradnje orgulja
Kultura i etika
Pisma iz bolnice
Između vode i prašume (memoari)
Iz mog djetinjstva i mladenačkog doba
Iz mog života i mišljenja
Problem mira u današnjem svijetu

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Enrico Colombo, Albert Schweitzer, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2013.
K. Imielinski, C. Imielinski, A. Imielinski, Albert Schweitzer: mislilac, humanist, liječnik, Zagreb, Samsky, 2010.
Albert Schweitzer, Na ivici prašume; Pisma iz Lambarenea: uspomene i razmišljanja jednog lekara, Beograd, Srpska književna zadruga, 1958. (srpski)
Anđelko Domazet, Strahopoštovanje pred životom kod Alberta Schweitzera, Socijalna ekologija, Vol.9 No.1-2, 2000.
Albert Schweitzer Problem mira u današnjem svijetu (ulomci govora s dodjele Nobelove nagrade za mir), nova-akropola.com

Izvori

[uredi | uredi kôd]

* LZMK / Hrvatska enciklopedija: Schweitzer, Albert

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Albert Schweitzer
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi Albert Schweitzer

Mrežna mjesta

[uredi | uredi kôd]

v • u Dobitnici Nobelove nagrade za mir

1900-ih	Henry Dunant i Frédéric Passy (1901.) · Élie Ducommun i Charles Albert Gobat (1902.) · William Randal Cremer (1903.) · Institut za međunarodno pravo (1904.) · Bertha von Suttner (1905.) · Theodore Roosevelt (1906.) · Ernesto Teodoro Moneta i Louis Renault (1907.) · Klas Pontus Arnoldson i Fredrik Bajer (1908.) · Auguste Marie Francois Beernaert i Paul-Henri-Benjamin d'Estournelles de Constant (1909.)

1910-ih	Stalni međunarodni mirovni ured (1910.) · Tobias Michael Carel Asser i Alfred Hermann Fried (1911.) · Elihu Root (1912.) · Henri La Fontaine (1913.) · Crveni križ (1917.) · Thomas Woodrow Wilson (1919.)

1920-ih	Léon Bourgeois (1920.) · Hjalmar Branting i Christian Lous Lange (1921.) · Fridtjof Nansen (1922.) · Austen Chamberlain i Charles G. Dawes (1925.) · Aristide Briand i Gustav Stresemann (1926.) · Ferdinand Buisson i Ludwig Quidde (1927.) · Frank B. Kellogg (1929.)

1930-ih	Nathan Söderblom (1930.) · Jane Addams i Nicholas Murray Butler (1931.) · Norman Angell (1933.) · Arthur Henderson (1934.) · Carl von Ossietzky (1935.) · Carlos Saavedra Lamas (1936.) · Robert Cecil (1937.) · NIOR (1938.)

1940-ih	Crveni križ (1944.) · Cordell Hull (1945.) · Emily Greene Balch i John Mott (1946.) · Kvekeri i AFSC (1947.) · John Boyd Orr (1949.)

1950-ih	Ralph Bunche (1950.) · Léon Jouhaux (1951.) · Albert Schweitzer (1952.) · George Marshall (1953.) · UNHCR (1954.) · Lester B. Pearson (1957.) · Georges Pire (1958.) · Philip Noel-Baker (1959.)

1960-ih	Albert Lutuli (1960.) · Dag Hammarskjöld (1961.) · Linus Pauling (1962.) · Crveni križ (1963.) · Martin Luther King, Jr. (1964.) · UNICEF (1965.) · René Cassin (1968.) · ILO (1969.)

1970-ih	Norman Borlaug (1970.) · Willy Brandt (1971.) · Henry Kissinger i Le Duc Tho (1973.) · Seán MacBride i Eisaku Satō (1974.) · Andrej Dmitrijevič Saharov (1975.) · Betty Williams i Mairead Corrigan (1976.) · Amnesty International (1977.) · Anvar el-Sadat i Menahem Begin (1978.) · Majka Tereza (1979.)

1980-ih	Adolfo Pérez Esquivel (1980.) · UNHCR (1981.) · Alva Myrdal i Alfonso García Robles (1982.) · Lech Wałęsa (1983.) · Desmond Tutu (1984.) · IPPNW (1985.) · Elie Wiesel (1986.) · Óscar Arias (1987.) · Mirovne snage UN-a (1988.) · Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama (1989.)

1990-ih	Mihail Sergejevič Gorbačov (1990.) · Aung San Suu Kyi (1991.) · Rigoberta Menchú (1992.) · Nelson Mandela i Frederik Willem de Klerk (1993.) · Jaser Arafat i Šimon Peres i Jichak Rabin (1994.) · Udruga Pugwash i Józef Rotblat (1995.) · Carlos Filipe Ximenes Belo i José Ramos-Horta (1996.) · ICBL i Jody Williams (1997.) · John Hume i David Trimble (1998.) · MSF (1999.)

2000-ih	Kim Dae Jung (2000.) · UN i Kofi Annan (2001.) · Jimmy Carter (2002.) · Širin Ebadi (2003.) · Wangari Maathai (2004.) · IAEA i Mohamed ElBaradei (2005.) · Muhammad Yunus i Grameen banka (2006.) · Al Gore i IPCC (2007.) · Martti Ahtisaari (2008.) · Barack Obama (2009.)

2010-ih	Liu Xiaobo (2010.) · Ellen Johnson-Sirleaf i Leymah Gbowee i Tawakkul Karman (2011.) · Europska unija (2012.) · Organizacija za zabranu kemijskog oružja (2013.) · Malala Yousafzai i Kailash Satyarthi (2014.) · Tuniški nacionalni kvartet za dijalog (2015.) · Juan Manuel Santos (2016.) · Međunarodna kampanja za zabranu atomskog oružja (2017.) · Denis Mukwege i Nadia Murad (2018.) · Abiy Ahmed (2019.)

2020-ih	Svjetski program za hranu (2020.) · Maria Ressa i Dmitry Muratov (2021.) · Ales Bialiatski, Memorial i Centar za građanske slobode (2022.) · Narges Mohammadi (2023.)