Artifije (perz. Ardifija ili Ardufija;[1] „Orao“, elam. Irtapija ili Irtupija,[1] grč. Artyphios, Arziphos ili Arzybios[1]) je bio perzijski plemić i vojskovođa, sin Megabiza II.[2] i Amitise (kći perzijskog vladara Kserksa). Glavni izvor o njegovom životu je grčki povjesničar Ktezije.
Artifije je pripadao jednoj od najuglednijih obitelji Perzijskog Carstva; potjecao je od Datuvahije odnosno Megabiza I., koji je bio jedan od šestorice urotnika koji su pomogli Dariju Velikom (522. – 486. pr. Kr.) da zasjedne na perzijsko prijestolje. Brak njegova oca Megabiza II. s princezom Amitis ojačao je njihove obiteljske veze s vladajućom ahemenidskom dinastijom. Nakon uspješnih pohoda protiv Babilonije, Grčke i Egipta, sirijski satrap Megabiz II. pobunio se protiv velikog kralja Artakserksa I. zbog nepoštivanja ugovora koji su dani egipatskim odnosno grčkim pobunjenicima,[1] a u navedenom ustanku sudjelovali su i njegovi sinovi Zopir II. i Artifije.[3] Godine 445. pr. Kr. Megabiz se pomirio s Artakserksom, dok sudbina njegovih sinova u narednim godinama nije poznata. Međutim, poznato je kako je Zopir II. 441. pr. Kr. prebjegao u Atenu[4] odakle je pokušao zauzeti grad Kaunos u Kariji,[1] no iduće godine pogiba u tom pohodu.
Godine 424. pr. Kr. vladar Artakserkso I. umire, nakon čega Perzijskim Carstvom na kratko vrijeme vladaju njegovi sinovi Kserkso II. i Sogdijan. Nakon ubojstva Sogdijana 423. pr. Kr. na prijestolje stupa treći sin Darije II.[5] Artifije narednih godina daje potporu pobuni princa Arsita,[5] no nakon nekoliko početnih uspjeha u dvjema bitkama izdaju ih grčki plaćenici iz Mileta zbog čega su prisiljeni na predaju, a potom pogubljeni.[5] Artifijev sin Arima bio je jedan od visokih namjesnika u Liciji tijekom satrapske vladavine Kira Mlađeg (408. – 401. pr. Kr.),[1] o čemu svjedoče dvojezični zapisi na aramejskom i grčkom jeziku.[6]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)