Benja (Begna, Benković, Kožičić), zadarska plemićka obitelj čiji se predstavnici spominju u dokumentima od 12. stoljeća. Ubrajala se među najstarije i najuglednije zadarske plemićke obitelji čiji su članovi stoljećima obnašali vodeće dužnosti u gradskoj upravi.[1]
Konstantin Jiriček prezime izvodi iz osobnog imena Benededikt.[2] Osim prezimena Benja, obitelj se koristila latiniziranim oblikom Begna te prezimenima Benković i Kožičić. Kožičić je patronimik od imena Cosa (Coxa, Koša) koje se često javlja u obitelj do 16. stoljeća.[2]
Obitelj se spominje u popisu zadarskog plemstva iz 1384. godine. U 15. stoljeću istaknuo se humanist Juraj († 1437.), proučavatelj dalmatinskih kamenih natpisa i starih rukopisa.[1] Najznačajniji član obitelj je Šimun Kožičić Benja (o. 1460. – 1536.), modruški biskup.
Godine 1669. dodijeljen im je naslov grofova (conte) od Benković grada, a Austrija im je u 19. stoljeću potvrdila plemstvo.[2]
Obitelj se u 19. stoljeću podijelila u više grana pa potomci obitelji danas žive u Zagrebu, Austriji i Italiji.
Krajem 18. stoljeća Josip Benja oženio se posljednjom kneginjom Dinkom Posedarskom, naslijedivši Posedarje sa svim posjedima. Tako je nastao novi ogranak obitelji koji je svom prezimenu dodao pridjevak Posedarski te u obiteljski grb preuzeo elemente iz grba knezova Posedarskih.[1][3] Josipov sin Kuzma (1818. – 1885.) bio je autonomaš i zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću. Ovaj ogranak obitelji izumro je u prvoj polovici 20. stoljeća.
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)