Bitka na Neretvi | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
Partizanske kolone i ranjenici prelaze Neretvu | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Treći Reich Kraljevina Italija NDH Četnici |
NOV | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Alexander Löhr Mario Roatta Rafael Boban Draža Mihailović |
Josip Broz Tito | ||||||
Postrojbe | |||||||
90.000 vojnika 12-15.000 četnika 200+ aviona |
nepoznat (oko 40.000 pripadnika na širem području)[1] | ||||||
Gubitci | |||||||
2000 četnika,
preko 200 ustaša, 1500 Talijana i 600 Nijemaca |
10-12.000 poginulih 600 streljano 2000 zarobljenih |
Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, danas Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.
Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.
Ukupno su snage NOVJ na početku operacije brojale oko 40.000 pripadnika, nasuprot oko 120.000 vojnika na strani sila Osovine.[1]
Do kraja ožujka Sile osovine su ubile oko osam tisuća partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem.
U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih na tom području potpuno onesposobili. Nakon što su potom na početku Bitke na Sutjesci njemačke snage - iskoristivši okolnost da su iz te operacije izostale Talijanske snage, koje su četnike koristile kao "Dobrovoljačku antikomunističku miliciju" - razoružale četnike na širem području tromeđi Bosne, Hercegovine i Sandžaka, četnici više ne predstavljaju ozbiljnu silu na području zapadno od Drine.[2][3]
Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacija Schwarz".
Godine 1969. snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.