Blender | |
---|---|
![]() | |
![]() Blender, verzija 3.5.0 (2023.) | |
Autor | Ton Roosendaal |
Programer | Blender Foundation, zajednica |
Datum izdavanja | 2. siječnja 1994.[1] |
Programski jezik | C, C++, Python |
Operacijski sustav | Linux, macOS, Windows, BSD, Haiku |
Jezik | 36 jezika |
Žanr | Program za 3D grafiku |
Licencija | GPL-2.0 ili novije |
Internetska stranica | https://www.blender.org |
Blender je besplatan profesionalni alat otvorenog koda za 3D računalnu grafiku koji se koristi za izradu animiranih filmova, vizualnih efekata, modela za 3D printere, interaktivnog sadržaja i sličnog na operativnim sustavima Windows, Linux i macOS, BSD i Haiku.
Blender je prvobitno razvijen kao interna aplikacija nizozemskog studija za animaciju NeoGeo, a službeno je lansiran 2. siječnja 1994. godine.[2] Verzija 1.00 objavljena je u siječnju 1995. godine,[3] a primarni joj je autor bio suvlasnik tvrtke i programer Ton Roosendaal. Naziv Blender inspiriran je pjesmom švicarskog elektroničkog benda Yello s albuma Baby, koju je NeoGeo koristio u demonstracijskom videu programa.[4][5][6] Neki elementi Blenderovog dizajna sučelja preneseni su iz ranije softverske aplikacije Traces, koju je Roosendaal razvio za NeoGeo na platformi Commodore Amiga između 1987. i 1991. godine.[7]
Dana 1. siječnja 1998. godine, Blender je na internetu objavljen kao SGI freeware program.[1] NeoGeo je kasnije raspušten, a ugovore s njegovim klijentima preuzela je druga tvrtka. Nakon raspuštanja NeoGeo-a, Ton Roosendaal osnovao je tvrtku imena „Not a Number Technologies” (NaN) u lipnju 1998. za daljnji razvoj Blendera, u početku ga distribuirajući kao shareware dok NaN nije bankrotirao 2002. godine, što je također dovelo do prekida razvoja Blendera.[8]
U svibnju 2002. Roosendaal je pokrenuo neprofitnu zakladu Blender Foundation, kojoj je prvi cilj bio pronaći način za nastavak razvoja i promidžbe Blendera kao projekta otvorenog koda temeljenog na doprinosima zajednice. Dana 18. srpnja 2002. Roosendaal je započeo kampanju „Free Blender”, koja je bila rani oblik crowdfundinga.[9][10] Cilj kampanje bio je otvoriti kod Blendera jednokratnom uplatom od 100 000 € (svojevremenih 100 670 USD), a da to financira zajednica.[11] Dana 7. rujna 2002. godine objavljeno je da je kampanja prikupila dovoljno sredstava i da će izvorni kod Blendera biti objavljen. Blender je do danas ostao besplatan softver otvorenog koda koji je u velikoj mjeri razvila njegova zajednica, uz 26 stalnih zaposlenika i 12 slobodnih suradnika zaposlenih u Institutu Blender.[12]
Zaklada Blender u početku je pridržala pravo korištenja dvostrukog licenciranja kako bi, uz GPL verziju 2.0 ili novije, Blender bio dostupan i pod „licencom Blender”, koja nije zahtijevala otkrivanje izvornog koda, ali je zahtijevala isplatu naknada Blender Foundationu. Međutim, ovakvo licenciranje nikada nije korišteno te je obustavljeno na neodređeno 2005. godine.[13] Blender je dostupan isključivo pod licencom „GNU GPLv2 ili novije” i nije ažuriran na GPLv3 jer „nije bilo očiglednih prednosti”.[14]
Godine 2019., s objavom verzije 2.80, integrirani je softver za razvoj igara uklonjen iz programa; razvojni programeri Blendera preporučili su korisnicima da migriraju na snažnije softvere za razvoj otvorenog koda, kao što je Godot.[15][16]
[Blender's Ton Roosendaal:] Blender is also still 'GPLv2 or later'. For the time being we stick to that, moving to GPL 3 has no evident benefits I know of. My advice for LibreDWG: if you make a library, choosing a widely compatible license (MIT, BSD, or LGPL) is a very positive choice.