Brest Брэст | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
|
|||
Koordinate: 52°08′N 24°40′E / 52.133°N 24.667°E | |||
Država: ![]() |
|||
Oblast: ![]() |
|||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Alexander Rogachuk[1] | ||
Površina | |||
- Ukupna | 78.9 km2 | ||
Visina | 280 m | ||
Stanovništvo (2020.) | |||
- Grad | 339.700 | ||
- Gustoća | 4.305 stan./km2 | ||
Vremenska zona | FET (UTC+3) | ||
Pozivni broj | +375 (0)162 | ||
Službena stranica city-brest.gov.by/ | |||
Zemljovid | |||
![]() Položaj Bresta na karti Bjelorusije |
Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti. 2008. godine grad je imao 312.950 stanovnika.
Litvansko ime je Brestas, nekad Lietuvos Brasta. Rusko je ime Брест (Brest), nekad i u oblicima Бере́стье, Бе́ресть, Бре́ст-Лито́вск. Na jidišu se zove בריסק / Brisk. Ukrajinsko je ime Бе́рестя i Бе́ресть. U hrvatskim starim tekstovima nalazimo ga pod imenom Brest-Litovsk. Od 1921. bjelorusko mu je ime bilo Берасьце-над-Бугам (Brest na Bugu).
Grad se nalazi se na ušću rijeke Muhavec u Bug blizu poljskog grada Terespola. Brest se nalazi na međunarodnom putu E30 koji spaja Berlin i Moskvu. Tijekom sovjetskog razdoblja bio je glavni granični prijelaz. Danas služi kao tranzitni grad na putu između Europske unije i Zajednice Nezavisnih Država.
U Brestu se nalazi i važan željeznički centar jer je on posljednja točka do koje doseže široki ruski kolosijek.
Grad su osnovali Slaveni. Kao grad, Brest -(Berestye) u Kijevskoj Rusi prvi se put spominje u ruskim dokumentima iz 1019. godine. Nekoliko su ga puta osvajale Poljska i Litva, opustošili su ga Mongoli 1241. godine, a nije bio obnovljen sve do 1275. godine. U 16. stoljeću grad je preimenovan u Brest-Litovsk, nakon što je postao dio Poljsko-Litavske unije. Godine 1918. u ovom gradu je potpisan čuveni Brest-Litovski mir između tadašnje Rusije i Centralnih sila. Poznata je Tvrđava u Brestu iz 19. stoljeća, koja je postala čuvena po borbama u Prvom i Drugom svjetskom ratu.
Godine 2008. u gradu je živjelo 312.950 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 3966 stan./km2
Po nacionalnosti gradsko stanovništvo čine Bjelorusi 75 %, Rusi 17 % i Ukrajinci 6 %, Poljaci 1,3 % i Židovi 0,15 % .[2]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Brest (Bjelorusija) |