![]() | |
![]() Radna površina sustava Debian 10 (Buster) s grafičkim sučeljem GNOME | |
Web stranice: | www.debian.org |
Tvrtka/razvijatelj: | Projekt Debian |
Porodica: | Sličan Unixu |
Model izvornog koda: | slobodan softver |
Posljednja stabilna inačica: | 12.4 (Bookworm) / 10. prosinca 2023.[1] |
Dostupni jezici: | 75 jezika[2] |
Metoda ažuriranja: | APT (razni prednji programi) |
Upravitelj paketa: | dpkg |
Podržane platforme: | 9 platformi: 32-bitni PC/Intel IA-32 (i386), 64-bitni PC/Intel IA-64 (amd64), ARM EABI (armel), ARMv7 (EABI hard-float ABI, armhf), MIPS big-endian (mips), MIPS little-endian (mipsel), MIPS 64-bit little-endian (mips64el), 64-bit little-endian PowerPC (ppc64el), IBM System z (s390x).[3] |
Tip jezgre: | monolitne: Linux, kFreeBSD, mikrojezgra: HURD |
Korisničko sučelje: | tekstualni (Bash) / grafički (GNOME) |
Licencija: | slobodan softver |
Radno stanje: | u razvoju |
Debian je ime dobrovoljne organizacije posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova operacijskog sustava baziranog na GNU-u.
Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novoj Linux jezgri i GNU sistemskim programima.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 razvijatelja Debiana.
Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.
Razvijatelji Debiana uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje web-stranica projekta, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian razvijateljem:
Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.
Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvor buster released
|