Jezikoslovlje |
Jezične razine |
Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika |
Jezikoslovne discipline |
Primijenjeno jezikoslovlje |
Usvajanje jezika |
Psiholingvistika |
Tipološko jezikoslovlje |
Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici |
Genetsko jezikoslovlje |
Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje |
Sociolingvistika |
Lingvistička antropologija |
Generativna lingvistika |
Kognitivna lingvistika |
Računarska lingvistika |
Deskriptivna lingvistika |
Poredbeno jezikoslovlje |
Leksikologija |
Etimologija |
Korpusna lingvistika |
teorijsko jezikoslovlje |
empirijsko jezikoslovlje |
opće jezikoslovlje |
računsko jezikoslovlje |
Povijest jezikoslovlja |
Popis jezikoslovaca |
Neriješeni problemi |
Fonologija (od grč. φωνή, phone = glas, λόγος, lógos = riječ, govor, znanost) jezikoslovna je disciplina koja proučava jezičnu funkciju i ponašanje govornih jedinica. Najmanje te jedinice koje imaju razlikovnu funkciju su fonemi (središnji pojam fonologije). Fonologija proučava sustav govornih jedinica (glasova) u jeziku, dok se fonetika bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičnih obilježja glasova i govora.
Budući da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz fonološke osobine jezika, jezikoslovci rabe specijalne sustave fonoloških simbola za transkripciju fonema i njezinih alofona (npr. međunarodnu fonetsku abecedu).
Uobičajeno je označiti fonološku transkripciju kosim zagradama / /.