| Garcinija | |
|---|---|
 Garcinia mannii | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Clusiaceae |
| Tribus: | Garcinieae |
| Rod: | Garcinia L. |
| Baze podataka | |
Garcinija (lat. Garcinia), biljni rod iz porodice kluzijevki kojemu pripada blizu 400 vrsta zimzelenog drveća i grmova u tropskoj Africi, Americi, Aziji i Australiji.[1]
Garcinija j rod u porodici kluzijevki s oko 250 vrsta drveća i grmlja koji se nalaze u tropima, ali posebno u paleotropima. S obzirom na iznimnu raznolikost floralne strukture u cijelom rodu, njegova je taksonomija sporna. Brojne su vrste važne u lokalnoj medicini, a neke se uzgajaju zbog plodova ili kao ukrasne biljke.[2]
Najpoznatija vrsta od njih je mangostin (G. mangostana), koji se uzgaja zbog ploda. Imbe, ili afrički mangostin (G. livingstonei), ima kruto lišće i male, narančaste plodove debele kože sa sočnom, kiselom, mirisnom pulpom. Rata, ili žuti mangostin (G. tinctorea), daje žuti plod veličine breskve sa šiljastim krajem i maslačno žutim mesom kiselkastog okusa. Bacupari (G. gardneriana) porijeklom je iz Južne Amerike i proizvodi jestivu aril. Gorka garcinija (G. spicata), sadi se kao ukras u tropskim područjima oceana s prskanjem soli. Narančaste boje (gamboge) ekstrahiraju se iz kore G. xanthochymus i G. cowa. Brojne su vrste navedene kao ugrožene na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a, a najmanje dvije, G. cadelliana i G. tanzaniensis, kritično su ugrožene.[2]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Garcinia |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Garcinia |