Gradimir Gojer (Mostar 1951.) je bosanskohercegovački pisac, redatelj i teatrolog.
Objavio je knjige iz oblasti teatrologije, književne kritike i historije književnosti, zatim knjige u kojima su sabrani njegovi publicistički tekstovi te zbirke poezije. Publicirao je i libreta za balet Maskerata (prema istoimenoj Krležinoj legendi), Dubrovački kantuni (prema glazbi Đela Jusića), Katarina jedna bosanska fantazgomija i Omer i Merima.
Književni uraci su mu prevođeni na makedonski, engleski, norveški, poljski i rumunjski jezik.
Svoje najznačajnije kazališne režije ostvario je prema djelima Ibsena, Dostojevskog, Krleže, Sterije, Ionesca, Čehova, Sušića, Ibrišimovića, Topčića, Kajana, Gavrana, Kiša i dr. u teatrima Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banja Luke, Mostara, Splita, Rijeke, Beograda, Prijedora, Bitole... Specifičnost njegovog teatrološkog rada su teatrografsko-muzikološka djela posvećena Ivici Šariću, Đelu Jusiću i Vladi Jokanoviću, koji su pionirski pothvati u toj vrsti literature u BiH, kao i sintetska monografija Karijatide scenske umjetnosti, koja jezikom eseja govori o najznačajnijim stvaraocima u oblasti teatra u Sarajevu od Drugog svjetskog rata do danas.
Jedan je od osnivača Mostarskog teatra mladih i Sarajevskog ratnog teatra – SARTR.
Osnovao je i vodio Umjetničku akciju Krleža, hotel Europa, Stari Grad, koja je izvođena na lokalitetima općine Stari Grad, Sarajevo. Osnivač je manifestacije I pod pećinom svjetla, koja je stvarna preteča Mostarskog ljeta.
U dva mandata obnašao je dužnost predsjednika Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Bio je direktor i umjetnički voditelj Pozorišta mladih Sarajevo (jedan mandat), direktor i umjetnički rukovoditelj Kamernog teatra 55 (dva mandata), direktor Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH (jedan mandat) i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo (dva mandata).
Predavao je u svojstvu izvanrednog profesora predmete Pozorišna režija i Historija pozorišne režije na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, kao i predmet Historija južnoslavenske drame i teatra na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.
Bio je potpredsjednik, član glavnog odbora i predsjednik savjeta za kulturu i umjetnost SDP BiH. Po napuštanju ove stranke prelazi u Stranku za BiH gdje postaje njen potpredsjednik i vodi općinski savjet Stranke za BiH Stari grad, Sarajevo.
Bio je ministar u ratnoj Vladi RBiH i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Jedan mandat bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Bio je dogradonačelnik Grada Sarajeva, predsjednik Upravnog odbora Narodnog pozorišta Tuzla i predsjednik UO Radio-televizije BiH kao i član upravnog odbora Likovne akademije Sarajevo.
Surađivao je s bh. časopisima: Izraz, Život, Diwan, Bosanska vila, Most, gdje je jedno vrijeme obavljao i dužnost urednika.
Član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, akademik Mediteranske akademije iz Struge (Makedonija) te počasni član Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici.
Za svoj teatarski rad nagrađen je Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva, te brojnim nagradama na teatarskim festivalima. Dobitnik je nagrade za poetsko stvaralaštvo Kočićevo pero, nagrade iz oblasti dramske pedagogije Grozdanin Kikot. Pripala mu je i nagrada Sloboda Međunarodnog centra za mir u Sarajevu, kao i priznanje Mimar mira Centra za mir i multietničku suradnju iz Mostara.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Gojeru je dodijeljeno visoko priznanje Hrvatsko glumište, od Društva dramskih umjetnika Republike Hrvatske za vođenje Kamernog teatra 55 tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu i za plodonosnu suradnju s teatarskim djelatnicima Republike Hrvatske.
Magistrirao je iz oblasti javnopravne djelatnosti tezom Radnopravni odnosi u institucijama kulture Bosne i Hercegovine.
Gojer redovno objavljuje kolumne i eseje na portalu www.tacno.net i u mostarskom Dnevnom listu, a kolumnista je i crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor.
.jpg)