Hrvati u Sjevernoj Makedoniji su hrvatska iseljenička skupina u Republici Sjevernoj Makedoniji.
Po popisu stanovništva provedenom 1994., u Sjevernoj Makedoniji je te godine živjelo 2.248 Hrvata.[1] odnosno 0,1% stanovnika Republike Sjeverne Makedonije, dok se je prema popisu iz 2002. godine 2.686 osoba izjasnilo kao Hrvati.[2]
U Sjevernoj Makedoniji je Hrvata najviše u Skopju, Štipu i Bitoli. Manje skupine žive i po ostalim gradovima središnje i istočne Makedonije.[2]
Status makedonskih Hrvata je reguliran dvama međudržavnim sporazumima: Programom kulturne suradnje između Ministarstava kulture Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije iz 1999. i Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Sjeverne Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Sjevernoj Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2007. godine.[2]
Od 1998. godine djeluje lektorat hrvatskog jezika Filološkom fakultetu "Ćiril i Metodij" u Skopju.
Na zahtjev Zajednice Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji, hrvatsko je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa uputilo je učitelja hrvatske nastave u Republiku Sjevernu Makedoniju. Nastava na hrvatskom djeluje od školske godine 2009./2010. Održava se u Skopju, Bitoli, Štipu i Kumanovu.
O dugotrajnoj nazočnosti Hrvata u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj svjedoče i tamošnji toponimi, primjerice Arvati kod Donje Prespe, te Harvati na Atici i Harvation na Peloponezu, u Grčkoj.
Za osmanskih su vremena Hrvati u Makedoniji bili nazočni kao misionari, redovnici, svećenici i učitelji u katoličkim školama. Pojavljuje se i kao trgovci u trgovačkim četvrtima.
Ulaskom Makedonije u Kraljevinu SHS, Hrvati se u jugoslavenskoj Makedoniji pojavljuju u poslovnim ulogama. Ondje su slani učitelji, profesori, porezni, policijski i ini državni činovnici.
Brojka Hrvata u toj državi porasla je osobito u razdoblju od 1946. do 1980. godine, kad su brojni hrvatski časnici i dočasnici službovali u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Makedoniji (u sastavu SFRJ). Puno je Hrvata, nakon Drugoga svjetskoga rata, pomoglo u razvoju Sveučilišta u Skopju.
Neki su tamo ostali trajno živjeti, a posljedica je i priličan broj sklopljenih mješovitih brakova. Većina Hrvata u Sjevernoj Makedoniji očituju se kao govornici hrvatskoga jezika i katolici (oko 70 %).
Hrvati koji su neko vrijeme živjeli i/ili radili u Makedoniji:
Hrvatska društva:
Mješovita hrvatsko-makedonska društva:
|journal=
(pomoć)
|