Kraljevsko Ugarsko Domobranstvo (Magyar Királyi Honvédség, königlich ungarische Landwehr), najčešće samo Honvéd, bilo je sastavnica austrougarske vojske od 1867. do 1918., uz zajedničku vojsku i Carsko i kraljevsko domobranstvo (u austrijskom dijelu).
Honvedi vuku podrijetlo iz revolucije 1848., kada je organizirana mađarska vojska. Austrougarskom nagodbom 1867. osnovana je zajednička austrougarska vojska, koja se dijeli na stalnu vojsku i bojno pomorstvo, domobranstvo (posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monarhije) te isto tako i pučki ustanak.[1] Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu monarhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji".[1] Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti.[1] Pučki se ustanak predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije.[1] Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine li postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi).[1]
Sukladno tome, ustrojeno je ugarsko kraljevsko (pod imenom honvédség) i austrijsko carsko (pod imenom landwehr) domobranstvo.
VI, kasnije VII hrvatsko-slavonsko domobransko okružje imalo je poseban položaj u pitanjima časnika, jezika, zastava i obilježja. Nazivalo se i Hrvatsko domobranstvo.
Honvédség je imalo 32 pješačke pukovnije (od kojih 4 hrvatske), 10 husarskih (jedna hrvatska) i 8 domobranskih poljskih topničkih pukovnija (jedna hrvatska).