Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.

Najveći svjetski otok je Grenland.

Definicija

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.^{[nedostaje izvor]}

Razdioba po površini:^{[nedostaje izvor]}

• otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km²
• otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km²
• hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km².

Hrvatski otoci

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.^[1]

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km². Od toga na otoke otpada 3196 km², na otočiće 62 km², te na hridi i grebene 1.4 km².^{[nedostaje izvor]}

Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

• Površinom najveći otoci u Jadranskome moru su Cres (405.8 km²) i Krk (405.8 km²).^[1]
• Najmanji otok je Smokvica Vela uz Kornat (1.04 km²)

• Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).^[1]
• Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).

• Najveći otočić je Badija (0.97 km²), a najmanji Galicija (0.01 km²).

Vidi i: Popis otoka Hrvatske

Izvori

Literatura

• Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.

Vanjske poveznice

• Hrvatski hidrografski institut