Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu. Kasnije je pojam proširen i na druga područja, te pobjeda znači i osvajanje prvog mjesta na nekom natjecanju ili natječaju.[1][2]
Vojna pobjeda može biti:
Za pobjedu je karakteristično "pobjedničko ponašanje". Pobjeda se redovito slavi. Prate je snažne emocije, pjevaju se pobjedničke pjesme, izvikuju se bojni pokliči i pokliči podrške vođi i državi. Organiziraju se slavljeničke povorke u kojima se pokazuju trofeji (zarobljeno oružje, odsječene glave ili se vode zarobljenici). U ratu se osvećuje pobijeđenom neprijatelju paljenjem dobara, zarobljavnjem boraca i porobljavanjem stanovništva.
Primjeri pobjedničkog ponašanja potječu još od davnina. Na primjer, u Rimskoj republici pobjede su slavljene trijumfalnim ceremonijama i slavolucima ili spomenicima kao što su npr. Konstantinov slavoluk i Trajanov stup.
Pobjede se obilježavaju i nakon bitke, na razne načine. Podižu se spomenici istaknutim vojskovođama ili žrtvama rata, memorijalna groblja, bolnice i škole. Države, gradovi, ulice, trgovi itd. dobivaju nazive po osobama ili događajima vezanim uz rat: Bolivija po Simonu Bolivaru, Aleksandrija po Aleksandru Velikom, Slavoluk pobjede u Parizu u čast borcima za Francusku, spomenik u Puli Wilhelmu von Tegetthoffu. Veće pobjede se obilježavaju i proslavom obljetnica. U Hrvatskoj je Dan pobjede državni praznik koji se slavi 5. kolovoza kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.[7]
U mitologiji, pobjeda je podizana na nivo božanstva, pa su se tako javile boginje pobjede Nika u grčkoj i Viktorija u rimskoj mitologiji.
Nika je krilata božica trijumfa i pobjede. Često se u umjetnosti prikazuje kao božica koja vozi bojna kola. Letjela je po bojnim poljima i nagrađivala pobjednike slavom. Prikazivana je i kako kao božica brzine ovjenčava pobjednike u atletskim igrama.[8]
Viktorija je rimska inačica Nike. Bila je važan dio Rimskog društva. U njenu čast podignuti su mnogi hramovi. Generali koji su se iz ratova vraćali kao pobjednici, redovno su joj odavali počast. Viktorija je bila simbol pobjede i odlučivala je tko će biti uspješan u ratu.[9]
Pobjeda dobra nad zlom, svjetla nad tamom itd. su ponavljajuće teme u mitologiji i bajkama. Pobjednik je heroj, često prikazan u borbi prsa u prsa s čudovištem (Sveti Juraj ubija zmaja).
Pobjeda je pojam koji se, osim u ratu, koristi u čitavom nizu ljudskih aktivnosti. Najčešće se koristi u športu, vrlo slično terminologiji koja se koristi za pobjedu u ratu (strateška pobjeda, odlučujuća pobjeda).
U drugim područjima pod pobjedom se najčešće podrazumijeva osvajanje prvog mjesta ili prve nagrade: