Poklon ili dar[1] je predmet darivanja bez očekivanja ili naknade te bez ili s namjerom u svečanim prilikama kao što su praznici, blagdani, primanje vjerskih sakramenta ili neka druga slavlja.
Poklon, odnosno dar, može biti neki predmet, novac, komad odjeće i obuće ili neki »mali znak pažnje« kao što je slatkiš. Poklanjanje, odnosno darivanje, može biti izraz ljubavi, prijateljstva, zahvalnosti, solidarnosti ili pružanja uzajamne pomoći.
U hrvatskom jeziku dar i poklon imaju isto značenje ako označavaju predmet darivanja. Imenica poklon u razgovornom jeziku označava dar, ali izvan tog značenja označava i naklon, maniru iskazivanja poštovanja, najčešće sagibanjem tijela (nakloniti se publici).[1] Iz tog značenja proizašle su riječi poklonstvo i poklonik, koje su također vezane uz iskazivanje poštovanja.
Imenica poklon mlađa je u hrvatskom jeziku, ali se svejedno može pronaći u djelima starijih hrvatskih pisaca, poput u Gundulićevom Osmanu.
Imenica dar potječe još iz praslavenskog jezika i mnogo je starija u hrvatskom jeziku, a pripada istoj porodici kao i glagol dati. Dar je ono što se daje, ono što je dano (darovano).[2] U tom smislu razlikuju se dva značenja imenice dar: ono što je netko nekom dao, odnosno poklon, ali i ono što je nekom dano, talent, nadarenost, pa i sposobnost (tako se kaže imati dara za pisanje kada se želi označiti nečija nadarenost za pisanjem; dar se koristi i u izrazu izgubiti dar govora, gdje se označava tjelesna mana osobe).[2]
 | Wječnik ima rječničku natuknicu dar |
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi dar |
| Wječnik ima rječničku natuknicu poklon |