Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod. Porezi su zapravo jedan oblik prisilnog davanja koji nameće država, koji nije namjenski usmjeren i koji nema izravnu protučinidbu.
Porezni sustavi su različiti od zemlje do zemlje, ali postoji nekolicina poreznih oblika koji imaju presudnu ulogu u svim modernim poreznim sustavima. To su :
Još od Adama Smitha su se ekonomisti bavili istraživanjem funkcioniranja poreznog sustava. Pokušali su utvrditi na kojim načelima bi se porezni sustav trebao temeljiti. Adam Smith je bio prvi koji je istaknuo svoja poznata četiri (4) porezna kanona u djelu Bogatstvo naroda, 1776. :
Više od 100 godina poslije Adolph Wagner je formulirao svoja porezna načela koja je svrstao u četiri (4) skupine :
Više o poreznim načelima
Porezi umanjuju ekonomsku korist poreznog obveznika, a državi predstavlja prihod i stoga se opravdano pojavilo pitanje s kojim to pravom država uvodi poreze. Porezi umanjivaju platežnu moć poreznog obveznika, i također umanjuje osobnu potrošnju, privatne investicije i štednju. Sav novac koji je skupljen kroz porez, država koristi u svoje svrhe koja može bit pravdana ili neopravdana s obzirom na valjanosti investicije odnosno svrhe potrošnje. Postoji mnogo teorija u kojima se opravdava valjanosti poreza, od kojih su navedene sljedeće:
Više o opravdanosti poreza
Da bi se uopće moglo govoriti o opravdanosti i učinkovitosti poreznog sustava, treba razmotriti problem porezne incidence, tj. krajnjeg snošenja tereta porezne obveze.
Problem se javlja jer se zakonska incidenca ne mora poklapati s ekonomskom incidencom. Drugim riječima, onaj tko je po zakonu dužan platiti porez ne mora uvijek biti krajnji snositelj poreznog tereta. Stoga su se javile tri (3) vrste prevaljivanja poreza :
Danas su gotovo svi porezi prevaljivi. Kod proizvoda čija je potražnja manje elastična mogućnost prevaljivanja poreza će biti veća. Sam proces prevaljivanja teče kroz četiri (4) faze :
Pitanje jednakosti poreznih obveznika je vrlo važno. Adam Smith je opet prvi progovorio o tom problemu i predstavio dva (2) pristupa :
Mrtvi teret oporezivanja predstavlja smanjenje ukupnog viška (proizvođačevog i potrošačevog) na tržištu nakon uvođenja poreza. Dakle, i proizvođači i potrošači se moraju odreći jednog dijela svog viška da bi država mogla uzeti za svoje potrebe. Problem je u tome što proizvođači i potrošači uvođenjem poreza gube više nego što država dobiva.
Više o mrtvom teretu oporezivanja
U svijetu svaka država naplaćuje porez prema odredbama i zakonima koji u njima vrijede, i kao takvo porezne stope i vrste poreza različite su od države do države. Države prema poreznom teretu dijele se na sljedeće:
Uspoređivanje raznih država prema porezu je težak i subjektivan zadatak, jer mnoge zemlje u svijetu imaju zamršene porezne sustave i zakone gdje je porezni teret nejednako raspodijeljen na razne ekonomske skupine unutar države.
Usporedba plaćanja poreza na dohodak obitelji po zemljama | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Država | Neoženjeni bez djece |
Oženjeni dvoje djece |
Država | Neoženjeni bez djece |
Oženjeni dvoje djece | |
Australija | 28.3% | 16.0% | Koreja | 17.3% | 16.2% | |
Austrija | 47.4% | 35.5% | Luksembourg | 35.3% | 12.2% | |
Belgija | 55.4% | 40.3% | Meksiko | 18.2% | 18.2% | |
Kanada | 31.6% | 21.5% | Nizozemska | 38.6% | 29.1% | |
Češka | 43.8% | 27.1% | Novi Zeland | 20.5% | 14.5% | |
Danska | 41.4% | 29.6% | Norveška | 37.3% | 29.6% | |
Finska | 44.6% | 38.4% | Poljska | 43.6% | 42.1% | |
Francuska | 50.1% | 41.7% | Portugal | 36.2% | 26.6% | |
Njemačka | 51.8% | 35.7% | Slovačka | 38.3% | 23.2% | |
Grčka | 38.8% | 39.2% | Španjolska | 39.0% | 33.4% | |
Mađarska | 50.5% | 39.9% | Švedska | 47.9% | 42.4% | |
Island | 29.0% | 11.0% | Švicarska | 29.5% | 18.6% | |
Irska | 25.7% | 8.1% | Turska | 42.7% | 42.7% | |
Italija | 45.4% | 35.2% | Velika Britanija | 33.5% | 27.1% | |
Japan | 27.7% | 24.9% | SAD | 29.1% | 11.9% | |
Source: OECD, 2005 data [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2009. (Wayback Machine) |