Tivat
Тиват | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podatci | |
Država | Crna Gora |
Osnovan | 19. stoljeće |
Stanovništvo - grad - općina |
9.467 13.630 |
Površina općine | 46 km² |
Koordinate | 42°26′N 18°42′E / 42.43°N 18.70°E |
Pozivni broj | +382 032 |
Registracijska oznaka | TV |
Gradonačelnik | Željko Komnenović (Koalicija Narod pobjeđuje) |
Službene stranice | https://opstinativat.me/ |
Karta | |
Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.
Nalazi se na istočnoj obali Boke kotorske, u prvom njenom dijelu, Tivatskom zaljevu. Istočno su uzvisine Kalac (396), Popova glava (584), Kurilo (678), Velji grm (533), i Vrmac (Sv. Ilija, 765; Čisti vrh, 516). Uz obalu su sjeverno Donja Lastva i Opatovo nakon kojih je tjesnac Verige, južno uz obalu su Župa, Mrčevac i Tivatsko polje. Južno su pličina Kaliman kod istoimene uvale, otočići Gospa, Sv. Marko i Otok cvijeća. Dalje prema jugu su Krtoli i poluotok Luštica.
Bogdašići, Bogišići, Donja Lastva, Đuraševići, Gornja Lastva, Gošići, Krašići, Lepetani, Milovići, Mrčevac, Radovići i Tivat.
Izvorištem razvoja današnjega urbaniziranog Tivta je naselje Crni Plat.[1]
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Tivat imala je 13.630 stanovnika, raspoređenih u 12 naseljenih mjesta, odnosno šest mjesnih zajednica: Lepetane, Lastva-Seljanovo, Tivat, Gradiošnica, Krašići, Krtoli.
Nacionalni sastav:
Vjerski sastav (po popisu 2003.):
Kretanje brojke stanovnika u Tivtu tijekom austrijskih popisa stanovništva 1880. – 1910. | ||||
godina | 1880. | 1890. | 1900. | 1910.[2] |
Tivat | 698 | 768 | 1073 | 1882 |
katolici | 1785 | |||
pravoslavni | 62 | |||
ostali |
Apsolutna etnička većina:
██ Srbi
██ Hrvati
Relativna etnička većina:
██ Srbi
██ Crnogorci
██ Hrvati
Nacionalni sastav stanovništva općine Tivat, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003. | ||||||
naseljeno mjesto | ukupno | Srbi | Crnogorci | Hrvati | neopredijeljeni | ostali |
Bogdašići | 48 | 6 | 10 | 28 | 3 | 1 |
Bogišići | 184 | 63 | 43 | 37 | 18 | 23 |
Gornja Lastva | 6 | - | 1 | 2 | 2 | 1 |
Gošići | 208 | 126 | 43 | 5 | 21 | 13 |
Donja Lastva | 733 | 136 | 187 | 362 | 19 | 29 |
Đuraševići | 503 | 253 | 84 | 4 | 76 | 86 |
Krašići | 151 | 37 | 41 | 31 | 25 | 17 |
Lepetani | 194 | 59 | 50 | 63 | 14 | 8 |
Milovići | 76 | 44 | 5 | 6 | 6 | 15 |
Mrčevac | 1500 | 500 | 546 | 195 | 84 | 175 |
Radovići | 560 | 288 | 128 | 22 | 69 | 53 |
Tivat | 9,467 | 3,248 | 2,944 | 1,908 | 780 | 551 |
ukupno | 13,630 | 4,796 | 4082 | 2663 | 1117 | 972 |
Ljetna pozornica
Festival mediteranskog teatra Purgatorije[3]
Barokne palače Grgurevina, Dančulovina, kuća Verona u Račici, kompleks Bizanti u Župi, kompleks Buća-Luković.
Klupe sjećanja u čast istaknutih glumaca koji su obilježili Purgatorije.[4]
1970-ih i 1980-ih Tivat je imao neke od prvih školovanih umjetnika koji su se usmjerili prema oživljavanju tivatske likovne scene. 1976. godine bila je izložba Likovnog salona Tivat na kojoj je izlagalo sedam umjetnika.[6] Bio je to prvi likovni salon u Tivtu. Prvi školovani slikari bili su Anton Pean i Miljenko Sindik.[7] Srednjovjekovni kompleks Buća-Luković početkom osamdesetih godina stavljen je u funkciju kulture. U prostorima kompleksa planirani su galerija i muzejska zbirka, što je bio prvi pomak u likovnom životu grada, jer dotad umjetnici nisu imali gdje pokazati svoja djela. Iz višegodišnjeg druženja službeno je 1983. godine osnovano je Likovno društvo Tivat, koje je svake godine tradicionalno izlagalo 13. srpnja. Članovi Društva su bili umjetnici znani likovnoj kritici i publici: Miljenko Sindik, Anton Pean, Ivica Aranđus, Ljubomir Popadić, Momčilo Macanović, Stevan Krivokapić, Milanka Serdanović, Ivan Knežević i drugi. Ondašnji INDOK Centar, Galerija Buća i zajednica u Tivtu pomogla je društvu. Tivatska likovna scena obrađena je u monografiji Tivatski slikari.[6]
Centar za kulturu Tivat[8] (kuća Gracije Petovića).[9]
8. rujna 2015. predstavljena je na festivalu Purgatorije u Tivtu monografija Tivatski slikari u izdanju Matice Boke. Sadrži opus opusa 20 tivatskih umjetnika. Donosi biografije, kritičke osvrte i reprodukcije slika autora koji su obilježili i obilježavaju tivatsku likovnu scenu - Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića. Monografiju su priredili Željko Komnenović, Vesna Barbić, Mirko Kovačević i Neven Staničić.[10] 18. studenoga 2019. općina Tivat organizirala je otkrivanje spomen-ploča posvećenih borcima i revolucionarima čije ime nose osnovne škole u Radovićima i Tivtu. U Tivtu je otkrivena spomen-ploča Dragu Miloviću, čije ime desetljećima nosi osnovna škola u Tivtu. Za 26. studenoga najavljeno je postavljanje spomen-ploče Anta Staničiću, dječjem piscu, autoru “Malog pirata”, na zidu kuće gdje je pisac rođen.[11]
Košarka je danas daleko najpopularniji šport u Tivtu.[12] Klubovi koji djeluju su:
|
|