januar? - Hajduci nastavljaju napade u Hercegovini, "odmazda" za prošlogodišnje represalije[1], a mnogi iseljenici napuštaju tu oblast[2].
I ove godine se nastavlja hajdučko odvođenje robova sa turske teritorije preko mletačke Boke Kotorske[3]. Kotorski hajduci uništili "jedno veliko selo" u Crnoj Gori i vratili se sa plenom i zarobljenicima[4].
april, početkom - Mletačka flotila sa morlacima i plaćenicima spalila Ulcinj zajedno sa tamošnjim gusarskim brodovima[4].
april, početkom - Makarske harambaše Varnica, Katić i Stojan zarobili dvojicu dubrovačkih vlastelina na Pelješcu, ovih dana opljačkan jedan karavan u Župi dubrovačkoj, Mlečani ne prihvataju dubrovačke žalbe[2]; nešto kasnije hajduci čine nasilja u Cavtatu[5].
april - Zbor Srba u Rovišću pod vođstvom velikog sudije Stefana Osmokruhovića, odbijaju da prime Simeona Kordića za episkopa, ostaju pri Gavrilu Mijakiću - imenovan za marčanskog vladiku uz podršku braće Zrinski, a nasuprot otpora katoličkog sveštenstva[6] (Mijakić u avgustu otišao u Jaši gde ga je rukopoložio sučavsko-moldavski mitropolit Sava)[7].
april - Počinje Austrijsko-turski rat (1663-64).
8. 6. - Rat portugalske restauracije: Bitka kod Ameixiala je portugalska pobeda nad Špancima.
7. 9. (28. 8. po j.k.) - Mraz u Engleskoj i okolini.
septembar - Veliki vezir Ahmed-paša Ćuprilić osvaja grad Eršekujvar (Nove Zamki u današnjoj južnoj Slovačkoj) - biće središte Ujvarskog ejaleta (do 1685).
Zadvarski dizdar Bojičić Alija zarobio pet makarskih fratara, dva đaka i jednog momka i prodao ih u Livnu, ali ubrzo gine[10].
Kandijski rat u Dalmaciji: Jusuf-beg Filipović uzalud napada Šibenik i Ravne kotare. Neuspešan napad na Zadvarje, harambaša Mihailo Miličević odsekao glavu Aliji Bojičiću. Ali-paša Čengić neuspešno napadao Makarsko primorje. Hajduci i morlaci opustošili tursku teritoriju oko Knina, zatim odbili tursku vojsku sa splitske teritorije[4].
Mladi Đorđe Branković stupio u diplomatsku službu erdeljskog kneza Mihalja I Apafija.