Amnezija je gubitak pamćenja određenog vremenskog razdoblja ili određenih događaja. Najčešće se javlja kao posljedica traume mozga ili patoloških promjena u nekim moždanim područjima, ali može se javiti i kao posljedica preteranog uzimanja psihoaktivnih sredstava ili intenzivnog neugodnog čuvstva (npr. stres). Može biti privremena ili trajna. Organski uzrokovane amnezije obično dovode do zaboravljanja svega što se u određenom razdoblju zbilo, dok psihogeno uslovljene amnezije dovode do nemogućnosti sjećanja samo nekih događaja.

Još jedan vid amnezije je nemogućnost zamišljanja budućnosti. Skorašnja proučavanja američke Narodne akademije nauka pokazala su da ljudi sa oštećenim hipokampusom, koji boluju od amnezije, ne mogu da zamisle buduće događaje^[1]. To se dešava iz razloga što se ljudi, kada zamišljaju buduće događaje, koriste svojim prethodnim iskusvom da bi iskonstruisali potencijalne buduće događaje. Na primjer, ljudi koji pokušavaju da zamisle šta će večeras da se dešava na zabavi pripomažu se svojim prethodnim iskustvima na zabavama da bi što bolje iskonstruisali šta će se otprilike dešavati na ovoj.

Podjela po funkciji

Amnezija prema funkciji može biti anterogradna ili retrogradna:

• Anterogradna amnezija je vid oboljenja kod kojeg se novi događaji, smješteni u privremenu memoriju, ne prenose u trajnu. Oboljeli od ove vrste amnezije se već nakon kratkog vremenskog roka ne sjeća događaja koji su prethodili trenutnim, tj. zaboravlja „u letu“.
• Retrogradna amnezija je takav vid amnezije u kojoj oboljeli uopšte ne može da se sjeti nekog događaja ili niza događaja koji su se desili u prošlosti, i nema veze sa uobičajenom, normalnom zaboravnošću.

Navedena dva oblika amnezije se razdvajaju iz potrebe opisivanja simptoma, ali se oba mogu manifestovati i kod jednog istog pacijenta. Primjer kombinovane amnezije (retrogradne i anterogradne) može biti motociklista koji nakon udesa ne može da se sjeti svoje vožnje motocikla prije udesa (retrogradna), ali ne može ni da zapamti (i kasnije se ne sjeća) svojih razgovora sa rodbinom u narednim danima u bolnici (anterogradna).

Podjela po uzroku

• Posttraumatska amnezija je najčešće uzrokovana povredama glave (npr. nakon pada, jakog udarca itd.). Ovakva amnezija je obično prolazna, ali može biti i stalna, anterogradnog tipa, retrogradnog ili kombinovanog. Trajanje amnezije zavisi od jačine povrede, i na osnovu trajanja se može predvidjeti rok za oporavak drugih moždanih funkcija uzrokovanih istom povredom. Blage traume, poput nefatalnog saobraćajnog udesa, mogu prouzrokovati zaboravljanje događaja prije udesa, zbog naglog prekidanja prenosa iz privremene u trajnu memoriju. Zbog toga se može desiti i da žrtva udesa zaboravi lica određenih ljudi, događaje itd.
• Disocijativna amnezija je uzrokovana psihološkim problemima (dakle nevezano sa fizičkim ozljeđenjima, oboljenjima i zarazama, koje se sve nazivaju organskim amnezijama). U ovaj tip spadaju:
  • Potisnuto sjećanje je kontroverzna teorija po kojoj oboljeli ne može da se sjeti određenih događaja jer su bili traumatični, poput žestokog nasilja ili silovanja. Događaji su smješteni u trajnu memoriju, ali osoba ne može da im svjesno pristupi zbog psihološkog mehanizma samoodbrane. Dotične osobe su u potpunosti sposobne da pamte buduće događaje, i čak postoji mogućnost da djelimično ili potpuno pristupe i traumatičnim uspomenama. Ovaj vid zaboravljanja je u potpunosti različit od anterogradne amnezije, jer se u ovom slučaju događaj smjestio u trajnu memoriju ali osoba ne može da mu pristupi, te postoji mogućnost oporavka, dok kod anterogradne memorija događaji nisu ni uspjeli da budu smješteni u trajnu memoriju, potpuno su izbrisani, i osoba ni kasnije neće moći nikad da ih se sjeti.
  • Disocijativna fuga (ranije poznata pod nazivom psihogena fuga) je uzrokovana psihološkom traumom i obično je kratkotrajna, te se ne može medicinski tretirati, i zbog toga se može periodično vraćati. Merkov priručnik opisuje ovaj vid amnezije kao „periodične napade amnezije u kojoj osoba ne može da se sjeti nečega ili svega iz svoje prošlosti, može potpunoda izgubi svoj identitet, praćena naglim, neočekivanim, namjernim odlaskom od kuće“^[2]. Iako je u filmovima i beletristici vrlo popularna, vrlo je rijetka.
  • Posthipnotička amnezija je zaboravljanje stvari koje su se dešavale za vrijeme ili prije hipnoze.
  • Selektivna amnezija je oboljenje koje se manifestuje „isjeckanim“, fragmentisanim sjećanjem.
  • Infantilna amnezija je rasprostranjena, a manifestuje se gubljenjem sjećanja događaja iz vremena djetinjistva. Iako je Sigmund Frojd ovaj tip amnezije povezivao sa potisnutom seksualnošću, neki drugi stručnjaci smatraju da je povezana sa razvojem jezika ili nepotpuno sazrelim određenim dijelovima mozga.
• Trenutna globalna amnezija je dobro dokumentovana medicinska i klinička pojava. Ovaj oblik amnezije se izdvaja po tome što se abnormalnosti u hipokampusu mogu uočiti koristeći poseban oblik magnetne rezonance, tzv. „difuznu magnetnu rezonancu“. Simptomi obično traju kraće od jednog dana, i obično nije praćena nikakvim neurološkim deficitima. Uzrok nije sasvim jasan, i spekuliše se o smanjenom protoku krvi u krvnim sudovima, fizičkim povredama ili netipičnim oblicima migrene. Pacijenti se obično ne sjećaju događaja u proteklih nekoliko minuta ili više, ali normalno pamte događaje u narednim trenucima.
• Izvorna amnezija je poremećaj u pamćenju kada osoba može da se sjeti određenih podataka, ali ne može da se sjeti gdje ih je dobila.
• „Sindrom nepovjerenja u memoriju“ je kovanica psihologa Gisli Gudjonson, koja opisuje situaciju u kojoj osoba ne vjeruje sopstvenom sjećanju.
• Crnina u sjećanju se često dešava zbog velikog unosa alkohola u organizam u kratkom vremenskom roku, i ova amnezija može biti i anterogradnog i retrogradnog tipa.
• Korsakovljev sindrom može biti uzrokovan dugotrajnim alkoholizmom ili nepravilnom ishranom. Nedostatak vitamina B1 uzrokuje oštećenje mozga i ne može se izliječiti ako se ne promijeni unos alkohola ili ne popravi ishrana, u zavisnosti od uzroka. Uz ovaj tip amnezije obično idu i drugi neurološki problemi; tako, Korsakovljev sindrom je obično povezan sa konfabulacijom.

Vidi još

• Lakunarna amnezija
• Hipermnezija
• Hipomnezija

Reference