Dinastija Argeada (grčki: οἱ Ἀργεάδαι) bila je starogrčka vladarska kuća Makedonije od 700. do 310. pne.. Vladali su, po Strabonovim navodima, drevnim makedonskim klanom također poznatim kao Argeadi. Prema predaji, koju prenose drevni antički historičari, porijeklo im je iz Argosa na jugu današnje Grčke (pa odatle potječe naziv Argeadi).[1][2] Najpoznatiji članovi kuće su bili Filip II Makedonski i Aleksandar III Veliki, pod čijim je vodstvom makedonsko kraljevstvo steklo vlast nad Grčkom, porazilo Ahemenidsko Carstvo te se proširilo do Egipta i Indije. Nakon smrti Aleksandra IV 309. pne. vlast nad Makedonijom je preuzela dinastija Antipatrida.
Argeadi su tvrdili da potiču od Temenida iuz Argosa na Peloponezu, a čiji je legendarni predak Temen, bio pra-pra-praunuk Herakla. Iskopavajući palaču u Vergini Manolis Andronikos je u "tholos" prostoriji pronašao natpise koji izražavaju to vjerovanje.[3] To je kasnije prenio i Herodot u Historiji, kada spominje kako su tri Temenova potomka - Gauanes, Erop i Perdika, pobjegli iz Argosa kod Ilira a onda u Gornju Makedoniju, u grad zvan Lebeja, gdje su služili kralja. Kralj im je potom naložio da napuste teritoriju zbog znamenja da će se nešto veliko dogoditi Perdiki. Mladići su potom otišli u drugi dio Makedonije, kraj Midinog vrta, odnosno planine Bormion. Tamo su se naselili i s vremenom pokorili Makedoniju. Herodot također spominje sudjelovanje Aleksandra I na Olimpijskim igrama 504. ili 500. pne. Drugi sudionici su protestirali tvrdeći da Aleksandar nije Grk. Hellanodikai su, međutim, ispitavši njegovo argeadsko porijeklo, dozvolili sudjelovanje. Aleksandar je osvojio stadion (5.22).
Prema Tukididu u Historiji Peloponeskog rata, Argeadi su bili Temenidi iz Argosa, koji su se s planina spustili u Donju Makedoniju, istjerali Pijerijce iz Pijerija, osvojili Peoniju i uzak dio zemlje duž Vardar koji se proširio do Pele i mora. Također su dobili Migdoniju nakon protjerivanja Edona te Eordeu i Almopiju nakon što su protjerali Eordijce i Almopijce.
V. također: