Boginja ili Božica je božanstvo u obliku žene (iako to mogu biti i bića koja nalikuju ženama, kao što su sirene u grčkoj mitologiji) koje su često ljudi štovali. Nekoliko kultura ima božice. Božice imaju politeisti, jer monoteisti vjeruju u Boga, iako sve više kršćana smatra da Bog ne mora uvijek biti muškog roda, pa zamjenicom Ona nazivaju Boga.[1] Pojedina monoteistička religija naziva Boga drugim imenom, za razliku od druge monoteističke religije. Od indoeruropskih religija najviše božica imala je nordijska mitologija. Česti simbol božica je krug, kojem s lijeve i desne strane stoji po jedan polumjesec.
Hinduizam je religija koja ima nekoliko bogova i božica, a od sviju božanstava najvažniji je Brahma, stvoritelj svijeta, a žena mu je Sarasvati. Shaktas je je majka sviju božica. Šiva ima ženu Parvati. U hinduizmu postoji 180 imena nekoliko božica. U hinduizmu ima i dvospolnih bogova kao što su Lakšmi-Višnu, Šiva-Šakti, Radha-Krišna i drugi. Jedan bog je muški bog (Šaktiman) i ženska energija (Šakti), koji radi s dinamičnom ženskom energijom.
Sikhi su monoteisti i vjeruju u Boga. Glavni im je vođa Guru Granth Sahib, koji se punim imenom zove Adi Sri Guru Granth Sahib. Skulpture sikhizma govore o Bogu kao Ocu i Majci.
Monoteistička kultura nema božica te se za Boga smatra da spada u muški rod, ali gramatički ne može se ustvrditi kojeg je Bog roda, no većina monoteista Boga zove i Ocem i sličnim imenima. Kršćani djevicu, Bogorodicu Mariju, smatraju da je nešto kao božica. Njezin sin je Bog u utjelovljenju čovjeka. U judaizmu (kao i u drugim monoteističkim religijama) Boga se smatra da je u muškom rodu, no Židovi ne mogu točno reći kojeg je Bog spola. U kršćanstvu, Marija je bila Bogorodica, koja je rodila Isusa, Boga u utjelovljenju čovjeka, pa se nju smatra kraljicom, ali i nešto poput božice. U islamu Marija je smatrana djevicom, ali je ne smatraju kao božicu ili kraljicu (nisu joj propisane božanske osobine) i ne vjeruju da je njezin sin Isus, Sin Božji, pa je to u islamu najveći grijeh.
