|
Okeanija je ime koje se koristi za nekoliko grupa ostrva koja se nalaze u Tihom okeanu. Termin Okeanija smislio je francuski istraživač Žil Dimon d'Irvil.[1] Grupe ostrva se grubo mogu podeliti na: Polineziju (uključuje Novi Zeland), Melaneziju (uključuje Novu Gvineju), Mikroneziju i Australiju (sa Tasmanijom i drugim okolnim ostrvima). Australija se najčešće izdvaja kao zaseban kontinent i tada se ova geografska celina naziva Australija i Okeanija.[2] U Okeaniju se ponekad svrstava i Malajski arhipelag. Okeanija se prostire preko ogromne oblasti Tihog okeana ili Pacifika i sastoji se od „velikog ostrva” Australije (koja je kontinent za sebe), Novog Zelanda, Papue Nove Gvineje i hiljada malih pacifičkih ostrva. Prostirući se na istočnoj i zapadnoj hemisferi, Australija i Okeanija pokriva površinu od 8,525,989 square kilometres (3,291,903 sq mi) i ima populaciju od oko 40 miliona. Smeštena na jugoistoku Azijsko-Pacifičkog regiona, Okeanija je najmanja kontinentalna grupacija u pogledu kopnene površine i druga najmanja po veličini populacije nakon Antarktika.
Veliki deo Australije čine žarke, suve pustinje i travnate nizije koje se nazivaju autbek ili zabačene oblasti. Najveći broj ljudi živi u manjim i većim gradovima u blizini obala, naročito južne obale. Nasuprot tome, Papua Nova Gvineja je zemlja visokih planina i gustih prašuma. Mnoga domorodačka plemena žive u planinskim dolinama tako izdvojeno da su tek nedavno došla u vezu sa spoljnim svetom. Novi Zeland se sastoji od dva ostrva, severnog, koje je toplo i vulkansko, i južnog, na kome je svežije i ima planina i šuma. Travnate nizije su plodne i pogodne za poljoprivredu. Zbog udaljenosti Novog Zelanda, kao i Papue Nove Gvineje i Australije, na tom prostoru žive životinje koje se ne sreću nigde na svetu. Pacifička ostrva su proizvod vulkana koji su bili aktivni ispod površine okeana. Neka ostrva, na primer Havaji, još imaju aktivne vulkane. Ostrva su grupisana u države. Neke su nezavisne, a neka su, kao Nova Kaledonija, kolonije evropskih zemalja ili SAD. Mnoga pacifička ostrva veoma su lepa, s bujnim rastinjem i toplom klimom. Turisti ih stoga rado posećuju, a zbog obilja plodne zemlje pogodna su za uzgajanje useva.
Ostrva na geografskim ekstremima Okeanije su Boninska ostrva, politički integralni deo Japana; Havaji, država Sjedinjenih Država; ostrvo Kliperton i posedu Francuske; ostrva Huan Fernandez koja pripadaju Čileu; Kambelova ostrva koja pripadaju Novom Zelandu; i Kokosova Ostrva koja su deo Australije. Okeanija ima raznovrsnu mešavinu ekonomija od visoko razvijenih i globalno konkurentnih finansijskih tržišta Australije i Novog Zelanda, koje se visoko rangiraju u pogledu kvaliteta života i indeksa ljudskog razvoja,[3][4] do znatno manje razvijenih ekonomija zemalja kao što su Kiribati i Tuvalu,[5] dok su isto tako obuhvaćene ekonomije srednje veličine pacifičkih ostrva kao što su Palau, Fidži i Tonga.[6] Najveća i najnaseljenija zemlja Okeanije je Australija, pri čemu je Sidnej najveći grad Okeanije i Australije.[7]
Prvi naseljenici Australije, Nove Gvineje, i velikih ostrva su pristigli pre oko 50.000 i 30.000 godina. Okeaniju su počeli da istražuju Evropljani od 16. veka. Portugalski navigatori su između 1512. i 1526. dosegli do Tanimbarskih ostrva, dela Karolinskih ostrva i zapadne Papua Nove Gvineje. Na njegovom prvom putovanju u 18. veku, Džejms Kuk, koji je kasnije osnovao Havajska ostrva, otišao je na Tahite i sledio je istočnu obalu Australije po prvi put. Pacifički front je bio veoma aktivan tokom Drugog svetskog rata, uglavnom između Sjedinjenih Država i njihovog saveznika Australije, i Japana.[8]
Prispeće evropskih naseljenika je dovelo do znatne promene socijalnog i političkog pejzaža Okeanije. U bližoj prošlosti je bilo puno rasprava o nacionalnim zastavama i želji dela Okeanaca da pokažu svoj prepoznatljiv i individualistički identitet.[9] Kamena umetnost australijskih Aboridžina je najduža kontinuirano praktikovana umetnička tradicija na svetu.[10] Pankak Džaja na Papui se obično smatra najvišim vrhom u Okeaniji.[11] Većina zemalja Okeanije ima parlamentarni predstavničko demokratski višepartijski sistem, a turizam je najvažniji izvor prihoda nacija Tihookeanskih ostrva.[12]
Termin je skovao geograf Konrad Malte-Brun iz reči Océanie oko 1812.[13] Reč Océanie je francuskog porekla, a izvedena je iz latinske reči Šablon:Wikt-lang, i stoga iz grčke reči Šablon:Wikt-lang (ōkeanós), okean. Domoroci i naseljenici ovog regiona se nazivaju Okeancima.[14] Termin Okeanija se koristi, zato što za razliku od drugih kontinentalnih grupacija, ovde je okean to što povezuje nacije.[15]
Australijski starosedeoci su prvobitni stanovnici Australijskog kontinenta i okolnih ostrva, koji su migrirali iz Afrike i Azije pre oko 70.000 godina[19] i dospeli do Australije pre oko 50.000 godina.[20] Smatra se da su oni bili deo jedne od najranijih ljudskih migracija iz Afrike.[21] Mada su oni verovatno migrirali do Australije kroz jugoistočnu Aziju, oni nisu u znatnoj meri srodni sa bilo kojom poznatom azijskom ili polinežanskom populacijom.[22] Postoji evidencija za postojanje genetičke i lingvističke razmene između Australijanaca na dalekom severu i Austronezijskih naroda današnje Nove Gvineje i obližnjih ostrva, mada to može da bude rezultat nedavne trgovine i mešovitih brakova.[23]
Australijski starosedeoci su dosegli Tasmaniju pre oko 40.000 godina migracijom preko kopnenog mosta sa kontinenta, koji je postojao tokom zadnjeg ledenog doba.[24] Smatra se da je do prve rane ljudske migracije u Australiju došlo kad je ta kopnena masa formirala deo Sahulskog kontinenta, povezanog sa ostrvom Nova Gvineja putem kopnenog mosta.[25] Ostrvljani Toresovog moreuza su domoroci sa Ostrva Toresovog moreuza, koja su locirana na najsevernijem delu Kvinslenda u blizini Papua Nove Gvineje.[26] Najraniji ljudski ostaci pronađeni u Australiji su oni od Mungo ljudi, koji su datirani na pre oko 40.000 godina.[27]
Originalni naseljenici grupe ostrva koja se u današnje vreme zovu Melanezija su verovatno bili preci današnjih naroda koji govore papuanske jezike. Postoje indikacije da su oni migrirajući iz jugoistočne Azije prvo nastanili ta ostrva koja su daleko na istoku, kao što su glavna Solomonska Ostrva, uključujući Makiru, a moguće je da su obitavali i na manjim ostrvima dalje na istoku.[28]
Duž severne obale Nove Gvineje i na ostrvima severno i istočno od Nove Gvineje, Austronezijski narodi, koji su migrirali u tu oblast pre nešto više od 3.000 godina, došli su u kontakt sa postojećim populacijama naroda koji govore papuanski. U kasnom 20. veku, deo naučne zajednice smatra da je postojao dug period interakcija, što je dovelo do mnoštva kompleksnih promena u pogledu genetike, jezika, i kulture među tim narodima.[29]
Država | Glavni grad | Državno uređenje | Gustina
naseljenosti (po km²) |
Površina
(km²) |
Stanovnika
(2002-07-01 pribl.) |
---|---|---|---|---|---|
![]() |
Kanbera | Federalna republika | 2,5 | 7.686.850 | 19.546.792 |
![]() |
Port Vila | Republika | 16 | 12.200 | 196.178 |
![]() |
Južna Tarava | Republika | 119 | 811 | 96.335 |
![]() |
Madžuro | Parlamentarna demokratija | 407 | 181 | 73.630 |
![]() |
Palikir | Federalna republika | 194 | 702 | 135.869 |
![]() |
Jaren | Republika | 587 | 21 | 12.329 |
![]() |
Velington | Parlamentarna demokratija | 15 | 268.680 | 3.908.037 |
![]() |
Ngerulmud | Republika | 42 | 458 | 19.409 |
![]() |
Port Morzbi | Ustavna monarhija | 11 | 462.840 | 5.172.033 |
![]() |
Apija | Parlamentarna monarhija | 61 | 2.944 | 178.631 |
![]() |
Honijara | Parlamentarna monarhija | 17 | 28.450 | 494.786 |
![]() |
Nukualofa | Ustavna monarhija | 142 | 748 | 106.137 |
![]() |
Funafuti | Parlamentarna monarhija | 429 | 26 | 11.146 |
![]() |
Suva | Republika | 47 | 18.270 | 856.346 |
Zavisne teritorije | Gustina
naseljenosti (po km²) |
Površina
(km²) |
Stanovnika
(2002-07-01 pribl.) |
---|---|---|---|
Američka Samoa (SAD) | 345 | 199 | 68.688 |
Valis i Futuna (Fr.) | 57 | 274 | 15.585 |
Gvam (SAD) | 293 | 549 | 160.796 |
Kokosova ostrva (Aus) | 45 | 14 | 632 |
Kukova ostrva (N. Z.) | 87 | 240 | 20.811 |
Nijue (N. Z.) | 8,2 | 260 | 2.134 |
Nova Kaledonija (Fr.) | 11 | 19.060 | 207.858 |
Ostrvo Norfok (Aus.) | 53 | 35 | 1.866 |
Ostrva Pitkern (UK) | 1,0 | 47 | 47 |
Severna Marijanska ostrva (SAD) | 162 | 477 | 77.311 |
Tokelau (N. Z.) | 143 | 10 | 1.431 |
Uskršnje ostrvo (Čile) | 23,1 | 164 | 3.791 |
Francuska Polinezija (Fr.) | 62 | 4.167 | 257.847 |