Sa Parnasa se pruža veličanstven pogled na gajeve maslina i okolicu. Po pričama iz grčke mitologije, planina je bila posvećena bogu Apolonu i korikijskim nimfama, planina je i dom muza.[1] Ova planina je imala visoko simboličko značenje već od neolita pa tako i za Dorane.
Planina je dobila ime po Parnasu, sinu nimfe Kleodore i običnog smrtnika Kleopompusa. Postojao je i grad u kojem je vladao Parnas, ali on je poplavljen velikim potopom. Preživjeli stanovnici su pobjegli od poplave na visoke obronke planine i osnovali novi grad Lykoreu (to na starogrčkom znači = vučje zavijanje).
Nasuprot tome Orfej se naselio na planini, tu ga je vidio bog Apolon i dao mu zlatnu liru na kojoj ga je naučio svirati.
Planina Parnas je mjesto na kojoj se zbivaju i neki manje značajni događaji iz grčke mitologije.
U pojedinim verzijama grčke mitološke priče o velikom potopu Deukalionova arka usidrila se je na vrhovima planine Parnas.
Ime Parnas se do danas toliko raširilo u umjetnosti, da je danas sinonim za dom poezije, kniževnosti i znanja.
Od 18. vijeka zavladala je prava moda slikanja motiva i mitoloških prizora na temu planine Parnas, poput scene - Apolona okruženog muzama, neka od najpoznatijih djela sa tom temom su;
Apolon i muze sa Parnasa, djelo Nicolasa Poussina.
Us to se padine planine danas koriste i za dva skijališta; Kelaria i Fterolaka, ova dva skijališta zajedno formiraju najveći skijaški centar u Grčkoj. Manje skijalište Gerontora (ima samo dvije vučnice) nalazi se preko puta planinskog hrpta Kelaria.[2]
Izgradnja skijališta počela je 1975. pa je prvi dio dovršen 1976. kada su u rad puštene dvije vučnice na skijalištu Fterolaka. Novo skijališta Kelaria dovršeno je 1981., a od sezone 1987. - 1988. žičara Hermes povezala je ova dva skijališta.
Danas Skijališni centar Parnas ima 25 uređenih staza dužine oko 30 km. sa više vučnica i žičara, koje mogu prevesti 5000 skijaša na sat.
Grčka
