Шинжаң-Уйгур автоном району (ky) Шыңжаң Ұйғыр аутономиялық ауданы (kk-cyrl) ཤིན་ཅང་ཡུ་གུར་རང་སྐྱོང་ལྗོངས། (bo) ![]() | |
---|---|
Pozision | |
Stato | Cina ![]() |
Capitałe | Ürümqi ![]() |
Popołasion | |
Totałe | 25 852 345 (2020) ![]() ![]() |
Densità | 15,53 hab./km² |
Zeografia | |
Àrea | 1 664 897,17 km²[1] ![]() |
Ponto pì alto | K2 (8 611 m) ![]() |
Rente a | Qinghai ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() Tibet ![]() ![]() Gansu ![]() ![]() ![]() |
Prima mesion documentada | Xinjiang Province (en) ![]() ![]() |
Organizasion pułìtega | |
Òrgano lejislativo | Xinjiang Uyghur Autonomous Regional People's Congress (en) ![]() ![]() |
Cao de goerno | Shohrat Zakir (en) ![]() ![]() |
Economia | |
PIL nomenałe | 1 379 760 000 000 ¥ (2020) ![]() |
Còdazi de identifegasion | |
ISO 3166-2 | CN-XJ e CN-65[3] ![]() |
Fuzo oràrio | |
Istòrego | |
Sito web | xinjiang.gov.cn ![]() |
|
El Šinciaṅ (cinexe tradixional 新疆 - pinyin Xīnjiāng; uiguro شىنجاڭ, Shinjang) el ze una provinsia de ła Cina osidental.
El konfina a nord col Kazakistan e ła Mongołia, a ovest co el Kazakistan, el Kirgizistan e el Tagikistan, a sud ko el Kašmir e el Tibet.
El ze kostituio da do vaste depresioni: ła Zungaria a nord e el Dezerto de Taklamakan a sud, separae da ła kaena del Tien Šan e rialsae ai marzeni inte łe kaene del Altai Grando a nord, Karakoram, Kunłun e Altin [4] a sud.
El retikoło idrografego el ze skuaxi inezistente, se señała el Tarim [5] e diversi łagi sałai.
El klima el ze kontinentałe ko forti eskursioni termege e skarse presipitasioni.
Ła popołasion ła se dedika a el ałevamento ovin e a ła agrikoltura.
Se estrae petrołio, uranio, oro, karbon, pionbo, zinko, rame e fero.
Controło de autorità | VIAF (EN) 237867093 · LCCN (EN) n81018776 · GND (DE) 4077460-0 · BNF (FR) cb11941810f (data) · BNE (ES) XX457318 (data) · NDL (EN, JA) 00571077 · WorldCat Identities (EN) n81-018776 |
---|