 |
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Bosne i Hercegovine |
.png) |
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine |
Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i Hercegovini. Ona je jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni entitet koji samostalno obavlja određene ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, osim onih koje su izričito u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Struktura
[uredi | uredi izvor]Predsjednik
[uredi | uredi izvor]Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[1] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, primanje i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[1]
Spisak dosadašnjih predsjednika
[uredi | uredi izvor]| Predsjednik | Mandat | Stranka | |||
|---|---|---|---|---|---|
| Od | Do | ||||
| 1. | .jpg)
|
Krešimir Zubak | 31. maj 1994. | 18. maj 1997. | Hrvatska demokratska zajednica BiH |
| 2. | .jpg)
|
Vladimir Šoljić | 18. maj 1997. | 29. december 1997. | |
| 3. | 
|
Ejup Ganić | 1. januar 2000. | 1. januar 2001. | Stranka demokratske akcije (do maja 2000) |
| Nezavisni (od maja 2000) | |||||
| 4. |
|
Ivo Andrić Lužanski | 1. januar 2001. | 28. februar 2001. | Hrvatska demokratska zajednica BiH |
| 5. |
|
Karlo Filipović | 28. februar 2001. | 1. januar 2002. | Socijaldemokratska partija |
| 6. | 
|
Safet Halilović | 1. januar 2002. | 27. januar 2003. | Stranka za Bosnu i Hercegovinu |
| 7. |
|
Niko Lozančić | 27. januar 2003. | 22. februar 2007. | Hrvatska demokratska zajednica BiH |
| 8. | _(1)_(cropped).jpg)
|
Borjana Krišto | 22. februar 2007. | 17. mart 2011. | |
| 9. | 
|
Živko Budimir | 17. mart 2011. | 9. februar 2015. | Hrvatska stranka prava BiH (do marta 2013) |
| Stranka pravde i povjerenja (od marta 2013) | |||||
| 10. | .jpg)
|
Marinko Čavara | 9. februar 2015. | 28. februar 2023. | Hrvatska demokratska zajednica BiH |
| 11. | 
|
Lidija Bradara | 28. februar 2023. | trenutno | |
Parlament
[uredi | uredi izvor]
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema njenom Ustavu, najviše je zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.
Klub Bošnjaka (23):
Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.[2]
Predstavnički dom
[uredi | uredi izvor]Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.[3]
Dom naroda
[uredi | uredi izvor]Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[4]
Sazivi
[uredi | uredi izvor]Parlament Federacije BiH dosada je funkcionisao u devet saziva:
| Izbori | Saziv |
|---|---|
| Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine | |
| Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. | I saziv (18. mart 1994 - 6. novembar 1996) |
| Parlament Federacije Bosne i Hercegovine | |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996. | I saziv (6. novembar 1996 – 4. novembar 1998) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1998. | II saziv (4. novembar 1998 – 27. februar 2001) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2000. | III saziv (27. februar 2001 – 4. decembar 2002) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002. | IV saziv (4. decembar 2002 – 21. novembar 2006) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2006. | V saziv (21. novembar 2006 – 9. mart 2011) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2010. | VI saziv (9. mart 2011 – 2. decembar 2014) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2014. | VII saziv (2. decembar 2014 – 27. novembar 2018) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. | VIII saziv (27. novembar 2018 – 1. decembar 2022) |
| Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2022. | XI saziv (od 1. decembra 2022) |
Vlada
[uredi | uredi izvor]Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jest izvršni organ Federacije Bosne i Hercegovine i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za predsjednika Federacije i potpredsjednike Federacije. Sjedište Vlade Federacije je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.
Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine,[5] ustanovljena je podjela izvršnih nadležnosti između predsjednika Federacije, potpredsjednika Federacije, premijera, zamjenika premijera i ministara.
Premijer je nadležan za: provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući osiguravanje izvršavanja odluka sudova Federacije; predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije; predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva i pripremanje proračunskih prijedloga Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Zamjenici premijera nadležni su za : vršenje dužnosti ministra; pomaganje premijeru u provođenju politike i izvršavanju zakona; odlučivanje da li će zatražiti mišljenje Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i vršenje dužnosti premijera kad ovaj nije u mogućnosti da obavlja svoju funkciju ili kada je mjesto premijera upražnjeno dok novi premijer ne preuzme funkciju.
Svaki ministar je nadležan za : provođenje federalne politike i izvršavanje federalnih zakona iz okvira nadležnosti svog ministarstva ili izvršavanja zadataka koje mu odredi premijer; rukovođenje, koordiniranje i nadziranje aktivnosti svog ministarstva; izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i donošenje propisa; pomaganje premijeru u provođenju federalne politike i izvršavanju zakona Federacije Bosne i Hercegovine itd..
Sastav
[uredi | uredi izvor]| Dužnost | Vršilac | Stranka | |
|---|---|---|---|
| Predsjednik Vlade | Nermin Nikšić | SDP BiH | |
| Zamjenik predsjednika Vlade | Toni Kraljević | HDZ BiH | |
| Vojin Mijatović | SDP BiH | ||
| Ministarstvo | Ministar | Stranka | |
|---|---|---|---|
| Ministarstvo unutrašnjih poslova | Ramo Isak | SN | |
| Ministarstvo pravde | Vedran Škobić | HDZ BiH | |
| Ministarstvo finansija | Toni Kraljević | HDZ BiH | |
| Ministarstvo energije, rudarstva i industrije | Vedran Lakić | SDP BiH | |
| Ministarstvo prometa i komunikacija | Andrijana Katić | HDZ BiH | |
| Ministarstvo rada i socijalne politike | Adnan Delić | NiP | |
| Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica | Nerin Dizdar | SDP BiH | |
| Ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata | Nedžad Lokmić | SDP BiH | |
| Ministarstvo zdravstva | Nediljko Rimac | HDZ 1990 | |
| Ministarstvo obrazovanja i nauke | Jasna Duraković | SDP BiH | |
| Ministarstvo kulture i sporta | Sanja Vlaisavljević | HDZ BiH | |
| Ministarstvo trgovine | Amir Hasičević | NS | |
| Ministarstvo prostornog uređenja | Željko Nedić | HDZ BiH | |
| Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva | Kemal Hrnjić | NiP | |
| Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta | Vojin Mijatović | SDP BiH | |
| Ministarstvo okoliša i turizma | Nasiha Pozder | NS | |
Sazivi
[uredi | uredi izvor]- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Harisa Silajdžića, izabrana 23. juna 1994.[6]
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Izudina Kapetanovića, izabrana 31. januara 1996.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Edhema Bičakčića, izabrana 12. decembra 1998.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Alije Behmena, izabrana 12. marta 2001.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ahmeta Hadžipašića, izabrana 14. februara 2003.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića, izabrana 30. marta 2007.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Mustafe Mujezinovića, izabrana 25. juna 2009.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića I, izabrana 17. marta 2011.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića, izabrana 31. marta 2015.
- Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Nermina Nikšića II, izabrana 28. aprila 2023.
Ustavni sud
[uredi | uredi izvor]Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Predstavnički dom - Parlament Federacije Bosne i Hercegovine - Predstavnicki dom". predstavnickidom-pfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
- ^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine DOM NARODA | Historijat". parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 3. 11. 2021.
- ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( s amandmanima I - CIX)
- ^ Šarenkapa, A. (17. 1. 2018). "Institucije BiH u periodu 1992-1996: Ko su bili članovi Predsjedništva, premijeri i ministri RBiH". faktor.ba. Simurg Media. Arhivirano s originala, 19. 4. 2023. Pristupljeno 25. 5. 2024.