Kreatin | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
![]() | |||
Naziv po klasifikaciji | 2-[Karbamimidoil(metil)amino]sirćetna kiselina | ||
Drugi nazivi | N-Karbamimidoil-N-metilglicin; Metilguanidosirćetna kiselina | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 57-00-1 ![]() | ||
PubChem[1][2] | 586 | ||
ChemSpider[3] | 566 ![]() | ||
UNII | MU72812GK0 ![]() | ||
EINECS broj | |||
DrugBank | DB00148 | ||
KEGG[4] | |||
MeSH | |||
ChEBI | 16919 | ||
ChEMBL[5] | CHEMBL283800 ![]() | ||
RTECS registarski broj toksičnosti | MB7706000 | ||
ATC code | C01 | ||
Bajlštajn | 907175 | ||
Gmelin Referenca | 240513 | ||
3DMet | B00084 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 Slika 2 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C4H9N3O2 | ||
Molarna masa | 131.13 g mol−1 | ||
Agregatno stanje | beli kristali | ||
Miris | bez mirisa | ||
Tačka topljenja |
255 °C, 528 K, 491 °F | ||
Rastvorljivost u vodi | 13,3 g L−1 (na 18 °C) | ||
log P | −1,258 | ||
pKa | 3,429 | ||
Baznost (pKb) | 10,568 | ||
Izoelektrična tačka | 8,47 | ||
Termohemija | |||
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH |
−538,06–−536,30 kJ mol−1 | ||
Std entalpija sagorevanja ΔcH |
−2,3239–−2,3223 MJ mol−1 | ||
Standardna molarna entropija S |
189,5 J K−1 mol−1 | ||
Specifični toplotni kapacitet, C | 171,1 J K−1 mol−1 (na 23,2 °C) | ||
Farmakologija | |||
Vreme polu-uklanjanja iz organizma | 3 sata | ||
Opasnost | |||
EU-klasifikacija | ![]() | ||
R-oznake | R36/37/38 | ||
S-oznake | S26, S36 | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna karboksilne kiseline | |||
Srodna jedinjenja | Dimetilacetamid | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Kreatin je supstanca koju prirodno proizvodi ljudskom telu kao izvor energije za mišiće. Do sinteze dolazi u sintetiše se u jetri, ali i u pankreasu i bubrezima. Kreatin se formira u telu od aminokiselina arginin, metionin i glicin i sadrži hemijsku energiju - ATP. Organizam prosečne osobe proizvede dnevno oko 2 g kreatina.[6]
Kreatin pospešuje obnovu ATP-a koji se koristi prilikom rada mišića, te se njegovom suplementacijom ostvarujete i „produženi rad“ tj. veća snagu i bolja izdržljivost. Kreatin se unosi i putem ishrane i najviše ga ima u crvenom mesu i ribi. Uneti kreatin se 98% deponuje u mišićima, dok se preostali deo deponuje u mozgu, srcu i drugim organima, a višak kreatina se izluči preko bubrega u obliku kreatina.
U rastvoru, kreatin je u equilibrijumu sa kreatininom.[7]