Fes
فاس
Grad
Medina Fes
Država  Maroko
Regija Fès-Boulemane
Nadmorska visina 410 m
Površina 89 km2
Stanovništvo 1,072,468 (2012)
Osnovan 789.
Vremenska zona Zapadnoevropsko vrijeme
Veb-sajt: fes-city.com

Fes je grad u Maroku. Glavni je grad regije Fès-Boulemane. Jedan je od četiri "kraljevska grada" Maroka. Sastoji se od tri dijela, Medina Fesa (stari, ograđeni dio), Fes-Jddid (novi Fes) i Ville Nouvelle (najnoviji dio grada koji su sagradili Francuzi). Stari grad (Medina Fes el Bali) je na listi svjetske baštine UNESCO-a.

Položaj

Fes je smješten u središnjem Maroku u gorju Atlas. Grad je značajno prometno čvorište. Primjetna je struktura tipičnog islamskog grada (uske i nepravilne ulice, niske zbijene kuće s ravnim krovovima, brojne džamije s visokim minaretima). Takva struktura grada se naziva medina i česta je u sjevernoj Africi zbog zaštite od prejakog Sunčevog zračenja i pijeska koji vjetar donosi iz pustinje.

Historija

Fes je na obali rijeke Jawhar osnovao Idris I 789. godine. Njegov sin Idris II proširio je naselje na drugu obalu rijeke. Ta dva naselja vremenom su postala dva odvojena grada, koji će tokom historije često biti i u sukobu. To su Madinat Fas i Al-’Aliya. Dalja doseljavanja sve više su ispoljavala razlike između dva susjedna naselja. Andalužani su se naseljavali u Madinat Fas, a Tunižani u Al-’Aliya. Ovi imigranti su i dali imena novonastalim gradovima, Adwat Al-Andalus i ‘Adwat al-Qarawiyyin. Nakon smrti Idrisa II, teritorija ove dinastije bila je podijeljena između dva sina. Starijem Muhammadu je pripao Fes. Tokom vladavine Muhammeda u gradu je 859. godine osnovana Al-Qarawiyyin Madrasa, najstariji fakultet na svijetu, a koji je i dalje u funkciji. Smatra se da je tokom vladavine dinastije Almohada Fes bio najveći grad na svijetu. njegov značaj kao obrazovnog centra bio je ogroman i u kršćanskom svijetu.

Grad je sredinom šesnaestog vijeka postao vazal Osmanskog Carstva, a 1579. godine i njegov sastavni dio. Grad je postao nezavisan tokom 1790., tokom vladavine Yazida, a kasnije tokom vladavine Abu´r-Rabi Sulaymana. Već 1795. Fes je vraćen Maroku.

Do 1912. godine Fes je ponovo bio glavni grad Maroka. Od 1912. prijestolnica Maroka postao je Rabat, i ta odluka nije promijenjena ni nakon sticanja nezavisnosti 1956. godine. Fes je danas grad u kome savršeno funkcioniše simbioza kulture i tradicije i modernog načina života. Takođe, ovo je veoma popularna destinacija na turističkoj mapi Maroka.[1]

Kultura

Festivali

Godišnji festival duhovne muzike na kojem se okupljaju muzičari iz cijeloga svijeta proslavio je Fes te ga učinio popularnim odredištima svih zaljubljenika u ovu muziku. Univerzitet u Fesu je utemeljen 859. te se smatra najstarijim na svijetu. - Đelaba (galabija) je najčešći odjevni predmet na ulicama Maroka. Radi se o dugoj «haljini» koja može biti različitih oblika, boja i stilova. Muškarci u većini slučajeva nose svjetlije boje, dok se žene, iako im se ne zabranjuju ove boje, odlučuju za tamnije plave, tamno plave i crne boje. Galabija štiti od sunca i pravi se od raznih vrsta tkanina, pa tako postoje zimske i ljetne verzije.

Gastronomija

Marokanska je kuhinja kombinaciju berberske, arapske i andaluzijske kuhinje s mnogo začina poput kumina, đumbira, šafrana i korijandera. Među najpoznatijim jelima je tažin, koji je ime dobio prema istoimenoj stožastoj keramičkoj posudi u kojoj se kuha i poslužuje. Spravlja se od raznog povrća, voća te s različitim vrstama mesa. Poznati su i slatkiši od narančina pekmeza te kolačići u slatkom sirupu i slastice od lisnatog tijesta s kremama. Tradicionalno piće je jaki čaj od mente. Golublja pita je tradicionalni specijalitet koji se sastoji od ukusnog slatkog tijesta ispunjenog umakom od luka, mesom goluba, ponekad i piletinom, tvrdo kuhanim jajima i bademima te sve začinjeno cimetom. Najčešće se poslužuje kao predjelo u svečanijim prigodama.[2]

Znamenitosti

Sport

Fes ima dva fudbalska kluba. MAS Fés i Wydad Fés. Oba kluba igraju u najvišem ranku marokanskog fudbala. Domaće utakmice igraju na stadionu Complexe Sportif de Fès, čiji je kapacitet 45.000 sjedećih mjesta.

Poznate ličnosti

Međunarodni odnosi

Galerija

Reference