Jednoroditeljska disomija | |
---|---|
Drugi nazivi | Uniparentalna disomija |
Animacija jednoroditeljske izodisomije | |
Specijalnost | Medicinska genetika |
Frekvencija | 1/2.000 novorođenih |
Jednoroditeljska disomija (UPD) nastaje kada osoba dobije dvije kopije hromosoma, ili dijela hromosoma, od jednog i nijednu kopiju od drugog roditelja.[1] UPD može biti posljedica heterodisomije, u kojoj je par neidentičnih hromosoma naslijeđen od jednog roditelja (greška u ranijoj fazi mejoza I) ili izodisomije, u kojoj je jedan hromosom od jednog roditelja udvostručen (greška u kasnijem stadiju mejoze II ).[2] Jednoroditeljska disomija može imati klinički značaj iz nekoliko razloga. Naprimjer, izodisomija ili heterodisomija mogu poremetiti roditeljski specifičan genomski otisak, što rezultira poremećajima utiskavanja. Dodatno, izodisomija dovodi do velikih blokova homozigotnosti, što može dovesti do otkrivanja recesivnih gena, sličnog fenomena koji se može vidjeti kod inbridinške djece srodnih partnera.[3]
UPD javlja se u oko 1/2.000 novorođenih.[4]
UPD se može desiti kao slučajni događaj tokom formiranja jajne ćelije ili spermatozoida ili se može dogoditi u ranom fetusnom razvoju. Može se pojaviti i tokom trisomijskog dešavanja.
Većina pojava UPD-a rezultira bez fenotipskih anomalija. Međutim, ako se događaj koji uzrokuje UPD desio tokom mejoze II, genotip može uključivati identične kopije uniparentalnog hromosoma (izodisomija), što dovodi do manifestacije rijetkih recesivnih poremećaja. Na UPD treba posumnjati kod osoba koje manifestuje recesivni poremećaj sa samo jedanim roditeljem koji je nositelj.
Jednoroditeljsko nasljeđivanje utisnutih gena također može rezultirati fenotipskim anomalijama. Iako je identificirano nekoliko utisnutih gena, uniparentalno nasljeđivanje utisnutog gena može dovesti do gubitka funkcije gena, što može izazvati odgođeni razvoj, [[intelektualne poteškoće ili drugih zdravstvenih problema.
UPD je rijetko proučavan prospektivno, pri čemu se većina izvještaja fokusira na poznata stanja ili slučajne nalaze. Predloženo je da incidencija možda nije tako niska kao što se veruje, već da se može nedovoljno prijavljivati.[9]
Glavni članak: Izodisomija |
UPD širom genoma, koji se također naziva jednoroditeljska diploidija, je kada su svi hromosomi naslijeđeni od jednog roditelja. Ovaj fenomen može biti kompatibilan sa životom samo u obliku mozaika. Od 2017. godine, bilo je samo 18 prijavljenih slučajeva UPD-a u cijelom genomu.[10]
Prvi klinički slučaj UPD prijavljen je 1988. godine i uključivao je djevojčicu sa cistastom fibrozom i niskog rasta koja je nosila dvije kopije majčinog hromosoma 7.[11] Od 1991. godine, od 47 mogućih disomija, 29 je identifikovano među osobama utvrđenim iz medicinskih razloga. Ovo uključuje hromosome 2, 5–11, 13–16, 21 i 22.
Ovaj članak uključuje tekst iz javne domene sa The U.S. National Library of Medicine