Musa

مُوسَى
Ime Musa ispisano kaligrafijom
Poznat(a) poTevrat
ReligijaIslam
RodbinaHarun (brat)

Musa (hebrejski: מֹשֶׁה (Moše ili Mojsije), arapski: مُوسَى) jeste poslanik u islamu, odnosno starozavjetni vjerski vođa, zakonodavac i historičar. Veoma je važna ličnost u svim abrahamskim religijama.

Uz Nuha, Ibrahima, Isaa i Muhammeda Musa je u islamu jedan od petorice najodabranijih poslanika (Ulul-'azm).[1]

Мusa
na hijeroglifima
<
F31S29S29
>

Biografija

Rođen je oko 1526. p. n. e, u vrijeme kad su Egiptom, gdje su Jevreji živjeli kao robovi, vladali faraoni. Natalitet Egipćana kao domicilnog stanovništva drastično je opao zbog čestih ratova koji su vođeni u to vrijeme dok se jevrejska populacija nesmetano širila. Iz straha od jevrejske pobune, faraon daje naređenje da se novorođena jevrejska djeca ubijaju. Musaova majka iz straha od ubistva svoga novorođenčeta (Musaa), u očaju stavlja dijete u korpu i pušta ga u rijeku Nil. Međutim, korpu dalje nizvodno nalazi niko drugi do - faraonova supruga.

(Kur'an, El-Kasas, 7–9)

Musaova sestra koja je to sve vidjela prišla je i predložila svoju majku kao dojilju za dijete, što faraonova supruga prihvata, i uz svu pomoć i počasti daje Musaa na dojenje kod njegove majke, a da to i nije znala. Islam pozitivno govori o faraonovoj supruzi i navodi se da se zvala Asja i islamska tradicija navodi da je ona bila u monoteizmu, uprkos okruženju u kome se nalazila (Drevni Egipat).[2][3]

Nadalje se spominje da je Musa odrastao na faraonovom dvoru uz sve počasti, edukaciju i odgoj faraonove elite. Međutim jednoga dana kada je prolazio ulicom, vidio je situaciju gdje se Kopt (Egipćanin) i Jevrej tuku, Kur'an o tome govori na sljedeći način:

(Kur'an, El-Kasas, 14–15)

Nakon što je slučajno ubio faraonovog čovjeka navodi se kako se Musa pokajao za to. Dalje se u islamskoj tradiciji kaže kako je čovjek koga je Musa odbranio, rekao faraonovim ljudima da je Musa ubio čovjeka. Musa je u strahu od odmazde pobjegao iz grada.

(Kur'an, El-Kasas, 20–22)

Bježeći iz grada, prestrašen, gladan i žedan, Musa stiže do jednog izvora gdje je vidio dvije djevojke koje su čekale u redu da napoje stoku na tom izvoru. Obzirom da su one bile povučene djevojke, dugo su čekale na red. Musa je uzeo od njih njihovu stoku i napojio ih umjesto njih. Jedna od njih ispričala je događaj svome ocu i stidljivo mu rekla da je Musa "snažan i pouzdan", nakon čega ga njihov otac poziva na ručak.[4] Musa, ispričavši svome domaćinu šta se desilo i nakon što je domaćin vidio da je Musa dobar čovjek, odlučuje da ga unajmi pod određenim uslovima:

(Kur'an, El-Kasas, 27)

Nakon ugovorenog roka, koji je po iznosio 10 godina, Musa kreće sa svojom, tada već formiranom porodicom, krišom u Egipat. Na putu su se izgubili u jednoj noći i Kur'an navodi kako je Musa vidio vatru na jednoj strani brda, a kada je došao do svjetlosti iznenada je začuo glas:

(Kur'an, El-Kasas, 30)

Musa postaje poslanik

Nakon prvog susreta i nakon što ga je prošao strah, Musa od Allaha dobija direktna uputstva i naređenja da ode Faraonu i pozove ga u monoteizam, te da se prestane nazivati "božanskom osobom" i da pusti Jevreje iz ropstva. Kur'an govori o tome da je Musa zamolio Allaha da sa njim pošalje i Haruna, njegovog brata, jer je Harun rječitiji od njega. Allah mu uslišava molbu i njih dvojica odlaze kod faraona sa poslaničkom misijom od Gospodara svjetova.

Faraonov odgovor

(Kur'an, Eš-Šu'ara', 23–31)

Nakon što je odbio Musaove zahtjeve ne vjerujući mu da je poslanik, Bog ga obavještava preko Musaa da će ga stavljati na razna iskušenja sve dok ne pusti Jevreje sa Musaom iz Egipta. Nakon kuge, najezde skakavaca koji su uništili usjeve, zagađenosti rijeke Nil od koje je zavisila egipatska ekonomija i svih ostalih raznih iskušenja kojima su bili pogođeni faraonovi ljudi, oni su napokon rekli:

(Kur'an, El-A'raf, 134)

Prelazak preko mora

Jevreji su pušteni iz Egipatskog ropstva, ali su ipak Faraonovi ljudi krenuli za njima. I kada su bili nadomak mora, Musau je naređeno da udari štapom po moru na šta se more razdvojilo na dva dijela. Jevreji su prošli preko, a kada su to htjeli učiniti i faraonovi ljudi, more se sručilo na njih i svi su se ugušili.[5]

(Kur'an, Eš-Šu'ara', 52–67)

Lutanje pustinjom i obećana zemlja

Rekonstrukcija putovanja Jevreja po pustinji nakon izlaska iz Egipta.

(Kur'an, El-A'raf, 137–158)

Nakon lutanja pustinjom i nomadskog života pod vodstvom Musaa, Bog Jevrejima preko Musaa obećava Svetu zemlju prema kojoj su krenuli.[6][7] Musa ipak ne stiže sa Jevrejima jer ga smrt zatiče nadomak svete zemlje, 1406. godine prije nove ere. Ibn Kesir u svome djelu "Kazivanja o vjerovjesnicima" navodi da Musaa nakon njegove smrti nasljeđuje Jošu'a ibn Nun, njegov sluga. Pobjeđuje narod koji se nalazio u svetoj zemlji, te uvodi Jevreje u nju. Kada je Musa umro imao je 120 godina.[8][9]

(Kur'an, Es-Saffat, 114–122)

Zlatno tele

Musa u Kur'anu

Poslanik Musa se u Kur'anu spominje na mnogo mjesta. Iako za razliku od nekih poslanika (Hud, Ibrahim, Junus, Jusuf, Muhammed, Nuh) nijedna sura nije nazvana po njemu, veliki dijelovi sura govore o njemu i najčešće je spominjan, na ukupno 136 mjesta.

Također pogledajte

Literatura

Reference

  1. ^ "Boravak Benu Israila u Misiru i rođenje Mūsāovo i Harunovo, alejhimesselam". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  2. ^ "Musa, a.s., i faraon (1. dio)". minber.ba. Arhivirano s originala, 23. 12. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  3. ^ "Musa, a.s., i faraon (2. dio)". minber.ba. Arhivirano s originala, 6. 2. 2018. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  4. ^ "Dolina Tuva, Musa alejhisselam i Faraon, Allahovih 9 čuda opomene i pouke Egipćanima, Dva primjera pouke". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  5. ^ "Izlazak, Sinaj". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  6. ^ "Mūsā, alejhisselam, i hazreti Hidr". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  7. ^ "Zavjet". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  8. ^ Ibn-Kesir. Kazivanja o vjerovjesnicima. str. 373.
  9. ^ "Na kraju puta, Ulazak u Svetu zemlju". znaci.com. Pristupljeno 24. 12. 2017.

Vanjski linkovi