Operacija Rösselsprung (Konjićev skok) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
Josip Broz Tito i suradnici u Drvaru, nekoliko dana prije bitke | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Treći Reich NDH Četnici |
Partizani | ||||||
Zapovjednici | |||||||
Lothar Rendulić Ernst von Leyser Otto Kumm |
Josip Broz Tito Koča Popović | ||||||
Jačina | |||||||
20.000 njemačkih i ustaških vojnika | 17.000 partizana | ||||||
Gubitci | |||||||
789 poginulih | 400 [1]- 3500[2] poginulih | ||||||
1. Odić, Slavko (1981). Desant na Drvar. Belgrade, Yugoslavia: Vojnoistorijski institut.
2. Kumm, Otto (1995). Prinz Eugen: The History of the 7. SS-Mountain Division "Prinz Eugen". Winnipeg, Manitoba: J.J. Fedorowicz Publishing. ISBN 978-0-921991-29-8. |
Desant na Drvar pokušaj je zarobljavanja živog ili likvidacije vrhovnog zapovjednika NOVJ-a, maršala Tita, izveden u svibnju 1944. godine.
Njemačko kodno ime operacije bilo je Rösselsprung (ili "Konjićev skok" - doslovno skok šahovske figure konja), a cilj je bio iznenadnim napadom padobranskim postrojbama napasti Vrhovni stožer u Drvaru i uhvatiti Tita (po mogućnosti živog) ili ga ubiti te uništiti partizanski stožer i strane misije koje su se tamo tada nalazile. Ipak, partizani su već mjesec dana unaprijed na osnovu obavještajnih podataka o položaju okupatorskih trupa i pripremi zračnih snaga u Zagrebu i Banjoj Luci imali saznanje da se ovakva operacija može očekivati.
Operacija je počela 25. svibnja 1944. (datum koji je poslije rata obilježavan kao Titov službeni rođendan) bombardiranjem područja njemačkih zračnim snagama u 6 sati ujutro. Nakon vatrene pripreme i uz podršku kopnenih snaga (Nijmci, ustaše i četnici) u oko 10 sati oko 900 padobranaca skupljenih iz raznih SS jedinica (uvježbanih na aerodromu u Kraljevu)[1] počelo se padobranima spuštati na područje Drvara.[2] Unatoč relativno velikom broju angažiranih postrojbi, operacija nije uspjela, Tito je s pratnjom, pripadnicima sovjetske i britanske misije pri Vrhovnom stožeru pobjegao Nijemcima pred nosom. Kako je to cijelo područje bilo opkoljeno, bježanje kopnom nije bilo moguće, pa je Tito u noći 3/4. lipnja ruskim avionom odletio s improviziranog uzletišta na Kupreškom polju u Italiju (Bari), a dva dana kasnije (kasno navečer 6. lipnja) uputio se na Vis britanskim bojnim brodom, kamo su pristali u zoru 7. lipnja.[3]
U vrijeme desanta na Drvar, a da bi se olakšala Titova situacija, izvršeno je 3. lipnja 1944. i jedno od najmasovnijih savezničkih bombardiranja Splita.
|