Gustav Krklec
Gustav Krklec, 1969.

Pseudonim	Martin Lipnjak
Rođenje	Udbinja, 23. lipnja 1899.
Smrt	Zagreb, 30. listopada 1977.
Nacionalnost	Hrvat
Period pisanja	1919. - 1977.
Portal o životopisima

Životopis

Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells.^[1] Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju.

Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun.^[1] U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine.^[1] Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun.^[2] Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen, a kraj rata dočekao je u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine.^[1]

Književno stvaralaštvo

Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.

Djela

Nepotpun popis:

Lirika, Zagreb, 1919.
Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919.
Srebrna cesta, 1921.
Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921.
Nove pjesme, 1923.
Ljubav ptica, 1926.
Izlet u nebo, 1928.
San pod brezom, 1940. (digitalizirano izdanje)
Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.) (digitalizirano izdanje)
Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada "Hrvatski orač", Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)^[3]
Tamnica vremena, 1944.
Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.)
Lica i krajolici, 1954.
Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956.
Zagorski vinograd, 1958.
Noćno iverje, 1960.
Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963.
Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964.
Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, "August Cesarec", Zagreb, 1973.
Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974.
Odabrana djela Gustava Krkleca, Alfa, Zagreb, 1977.

Knjiga 1: Srebrna cesta: pjesme
Knjiga 2.: Žubor života: pjesme
Knjiga 3.: Lica i krajolici
Knjiga 4.: Pisma iz provincije
Knjiga 5.: Noćno iverje
Knjiga 6.: Majmun i naočari

Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000.
Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007.

Nagrade

1944.: Antunovska nagrada^[2]
1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo

Spomen

Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču.^[1]
U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.^[1]
Osnovna škola Gustava Krkleca, Zagreb^[4]
Osnovna škola Gustav Krklec, Maruševec^[5]
Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec, Ivanec^[6]

Izvori

↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g Matica hrvatska: Ernest Fišer: Uz stotu godišnjicu rođenja Gustava Krkleca. Čudnovati dvostruki život Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. travnja 2012. (Wayback Machine), preuzeto 28. srpnja 2012.
↑ ^a ^b Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 210.-211.
↑ Nova Istra: Bio-bibliografije članova Društva hrvatskih književnika iz Istre: Balentović Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožjuka 2012. (Wayback Machine), preuzeto 28. srpnja 2012.
↑ Osnovna škola Gustava Krkleca Zagreb Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. listopada 2020. (Wayback Machine), os-gkrkleca-zg.skole.hr
↑ Osnovna škola "Gustav Krklec" Maruševec Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2019. (Wayback Machine), os-gkrklec-calinec.skole.hr
↑ Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec Ivanec, library.foi.hr

Vanjske poveznice

Izabrane pjesme Gustava Krkleca, ezgeta.com
Drago Šimundža, Gustav Krklec — pjesnik životne radosti i tihih rezignacija, Crkva u svijetu 3/1989.
Zbirka Gustava Krkleca u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović u Varaždinu

Dobitnici Nagrade Vladimir Nazor za književnost

Godišnja nagrada

1959. Vesna Parun • 1962. Petar Šegedin • 1964. Dobriša Cesarić & Jure Kaštelan • 1965. Ranko Marinković • 1966. Jure Franičević-Pločar • 1968. Slobodan Novak • 1969. Krsto Špoljar • 1970. Stanko Lasić & Antun Šoljan • 1971. Oto Šolc • 1972. Nikola Milićević & Svetozar Petrović • 1973. Živko Jeličić • 1974. Marin Franičević • 1975. Vesna Krmpotić & Predrag Matvejević • 1976. Zvane Črnja & Milivoj Solar • 1978. Drago Kekanović & Milivoj Slaviček • 1979. Ivan Katušić & Miroslav Slavko Mađer • 1980. Tito Bilopavlović & Nikica Petrak • 1981. Ivan Slamnig & Danijel Dragojević • 1983. Zvonko Maković • 1984. Luko Paljetak • 1985. Nedjeljko Fabrio & Zvonimir Majdak • 1986. Viktor Žmegač • 1987. Nusret Idrizović & Augustin Stipčević • 1988. Branimir Bošnjak • 1989. Zvonimir Mrkonjić • 1990. Bruno Popović • 1991. Željka Čorak • 1992. Slavko Mihalić • 1993. Sibila Petlevski • 1994. Ivan Golub • 1995. Ante Stamać • 1996. Jozo Laušić • 1997. Željko Knežević • 1998. Jakša Fiamengo • 1999. Goran Tribuson • 2000. Stanko Andrić • 2001. Drago Glamuzina • 2002. Andriana Škunca • 2003. Renato Baretić • 2004. Luko Paljetak • 2005. Delimir Rešicki • 2006. Mate Ganza • 2007. Mirko Kovač • 2008. Anka Žagar • 2009. Ivana Šojat-Kuči • 2010. Nada Gašić • 2011. Zoran Ferić • 2012. Tatjana Gromača • 2013. Milko Valent • 2014. Josip Mlakić • 2015. Delimir Rešicki • 2016. Krešimir Nemec • 2017. Branko Maleš • 2018. Ludwig Bauer • 2019. Maša Kolanović • 2020. Marko Gregur • 2021. Ivica Prtenjača • 2022. Denis Peričić

Za životno djelo

1962. Miroslav Krleža • 1967. Vjekoslav Kaleb & Dragutin Tadijanović • 1968. Gustav Krklec & Dobriša Cesarić • 1969. Vjekoslav Majer • 1970. Nikola Šop • 1971. Miroslav Feldman • 1972. Šime Vučetić • 1973. Novak Simić • 1974. Marijan Matković • 1975. Ranko Marinković • 1976. Vladimir Popović • 1977. Drago Ivanišević • 1978. Joža Horvat • 1979. Marin Franičević • 1980. Josip Barković • 1982. Vesna Parun • 1983. Jure Franičević-Pločar • 1984. Aleksandar Flaker & Jure Kaštelan • 1985. Mirko Božić • 1986. Vojin Jelić • 1987. Živko Jeličić • 1988. Ivan Slamnig • 1989. Slobodan Novak • 1990. Olinko Delorko • 1991. Petar Šegedin • 1992. Ivo Frangeš • 1993. Srećko Diana • 1994. Nikola Milićević • 1995. Rajmund Kupareo • 1996. Slavko Mihalić • 1997. Ivan Kušan • 1998. Miroslav Slavko Mađer • 1999. Vesna Krmpotić • 2000. Stanko Lasić • 2001. Ivo Brešan • 2002. Gajo Peleš • 2003. Viktor Žmegač • 2004. Josip Tabak • 2005. Irena Vrkljan • 2006. Miroslav Šicel • 2007. Nedjeljko Fabrio • 2008. Zvonimir Mrkonjić • 2009. Milivoj Solar • 2010. Ivan Aralica • 2011. Nikica Petrak • 2012. Luko Paljetak • 2013. Tonko Maroević • 2014. Zvonimir Majdak • 2015. Pavao Pavličić • 2016. Dubravko Jelčić • 2017. Feđa Šehović • 2018. Danijel Dragojević • 2019. Andriana Škunca • 2020. Dubravka Oraić Tolić • 2021. Hrvoje Hitrec • 2022. Ivan Rogić Nehajev

v • u Predsjednici Matice hrvatske

Janko Drašković (1842. – 1850.) • Ambroz Vranyczany (1851. – 1857.) • Ivan Mažuranić (1858. – 1872.) • Matija Mesić (1872. – 1874.) • Ivan Kukuljević Sakcinski (1874. – 1889.) • Tadija Smičiklas (1889. – 1901.) • Ivan Trnski (1901. – 1902.) • Đuro Arnold (1902. – 1909.) • Oton Kučera (1909. – 1917.) • Krsto Pavletić (1917. – 1919.) • Fran Tućan (1919. – 1920.) • Dragutin Domjanić (1920. – 1927.) • Albert Bazala (1927. – 1928.) • Filip Lukas (1928. – 1945.) • Mihovil Nikolić (1945. – 1950.) • Gustav Krklec (1950. – 1954.) • Jakša Ravlić (1954. – 1968.) • Hrvoje Iveković (1968. – 1970.) • Ljudevit Jonke (1970. – 1971.) • režimska zabrana djelovanja Matice hrvatske (1972. – 1989.) • Petar Šegedin (1990.) • Vlado Gotovac (1990. – 1996.) • Josip Bratulić (1996. – 2002.) • Igor Zidić (2002. – 2014.) • Stjepan Damjanović (2014. – 2018.) • Stipe Botica (2018. – 2021.) • Miro Gavran (od 2021.)

Predsjednici Društva hrvatskih književnika

Ivan Trnski (1900. – 1905.) • Stjepan Miletić (1905. – 1906.) • Natko Nodilo (1907. – 1909.) • Ksaver Šandor Gjalski (1909. – 1918.) • Nikola Andrić • Branimir Livadić (1920. – 1923.) • Mihovil Nikolić • Milutin Cihlar Nehajev (1926.) • Ksaver Šandor Gjalski (1926. – 1927.) • Milivoj Dežman • Stjepan Trontl • Franjo Fancev (1937. – 1939.) • Ilija Jakovljević (1939.- 1941.) • Mile Budak • Luka Perković (1945. – 1948.) • Slavko Kolar (1948. – 1952.) • Ivan Dončević (1952.) • Petar Šegedin (1953.) • Mirko Božić (1954.) • Miroslav Feldman (1955.) • Vjekoslav Kaleb (1956.) • Marijan Matković (1957. – 1958.) • Mirko Božić (1959. – 1960.) • Jure Kaštelan (1961.) • Dobriša Cesarić (1962.) • Dragutin Tadijanović (1963.) • Gustav Krklec (1964.) • Vlatko Pavletić (1965. – 1968.) • Petar Šegedin (1968. – 1970.) • Ivo Frangeš (1970. – 1972.) • Jure Franičević-Pločar (1972. – 1974.) • Gustav Krklec (1974. – 1976.) • Josip Barković (1976. – 1977.) • Milivoj Slaviček (1978. – 1979.) • Šime Vučetić (1980. – 1981.) • Pero Budak (1982. – 1984.) • Marija Peakić-Mikuljan (1985. – 1989.) • Nedjeljko Fabrio (1989. – 1995.) • Ante Stamać (1995. – 1999.) • Slavko Mihalić (1999. – 2005.) • Stjepan Čuić (2005. – 2008.) • Borben Vladović (2008. – 2011.) • Božidar Petrač (2011. – 2017.) • Đuro Vidmarović (2017. – 2020.) • Zlatko Krilić (od 2020.)