Samobor
Grb grada Samobora Zastava grada Samobora
Država	Hrvatska
Županija	Zagrebačka
Gradonačelnik	Petra Škrobot
– predsjednik	Miran Šoić
Naselja	78 gradskih naselja
Površina	251,5 km2 [1]
Površina središta	16,6 km2
Visina	127 mnm
Koordinate	45°48′N 15°43′E / 45.80°N 15.72°E / 45.80; 15.72
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	37 435 [2]
– gustoća	149 st./km2
Urbano	16 911
– gustoća	1019 st./km2
Svetac zaštitnik	sveta Ana
Dan mjesta	Treća subota u listopadu
Poštanski broj	10430 Samobor
Pozivni broj	+385 (0)1
Autooznaka	ZG
Stranica	samobor.hr
Samobor Samobor na zemljovidu Hrvatske

Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije. Smješten je na istočnim obroncima Samoborskog gorja (dio Žumberačke gore), na izlazu potoka Gradne u savsku nizinu. Od davnina ima bitno prometno značenje, između ostalog i zbog hrvatsko-slovenske granice koja se nalazi samo 5 kilometara od gradskoga središte, i nije se mijenjala od sredine 12. stoljeća. Jedno je od najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj. U Samoboru živi oko 37 500 stanovnika od kojih je 16 000 živi u samome gradu.

Ime grada

Nije sigurno po čemu je Samobor dobio svoje ime. Sama riječ Samobor zasigurno je slavenskog podrijetla.

Prema jednoj legendi, u davna vremena, u šumama pokraj grada (najvjerojatnije Stražnik i Tepec) navodno su rasli samo borovi. Bila to istina ili ne, danas je veći dio brda Stražnik pošumljen upravo zimzelenim vrstama, borovima, jelama i smrekama.

Zemljopis

Grad je na istoku omeđen rijekom Savom, na jugu seže do Rakovog Potoka i obronaka Plešivice, na zapadu seže do središnjeg Žumberka, a krajnja zapadna točka je naselje Gornja Vas, na sjeveru granica grada je državna granica sa Slovenijom sve do Bregane. Oko jedne trećine površine grada Samobora pokriveno je šumom. Na području grada nalazi se i mnogo zaštićenih prirodnih predjela, među kojima je najvažniji Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. U Samoboru i Samoborskom gorju postoji oko 200 km obilježenih planinarskih staza.

Samobor je udaljen od grada Zagreba samo 20 kilometara, a od graničnog prijelaza sa Slovenijom u Bregani samo četiri kilometra. Izgradnjom autoceste Zagreb - Ljubljana Samobor je postao još pristupačnije odredište mnogih turista i izletnika. Grad Samobor je dio Zagrebačke županije.

• Nadmorska visina na Trgu Kralja Tomislava: 158,31 m
• Najviša točka: brdo Ravnice 860 m (Novo Selo Žumberačko)
• Najniža točka: 127 m (Medsave)
• Najviše naselje: Dragonoš 742 m
• Najviši cestovni prijevoj: 816 m (cesta Novo Selo Žumberačko - Planina v Podbočju)
• Zemljopisna širina: 45° 48' i 6" N
• Zemljopisna dužina: 15° 42' i 49" E
• Površina: 250 km²

Gradska naselja

Grad Samobor obuhvaća 8 gradskih četvrti^[3]: Gradska četvrt- Centar, Gradsta četvrt-Cvjetno naselje-Perivoj,Gradska četvrt-Giznik-Anindol, Gornji kraj-Hamor, Južno naselje, Kolodvorsko naselje-Sajmište, Podložnice, Sveta Helena.

Grad Samobor obuhvaća, uz istoimeno naselje, i područje 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Domaslovec, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica, Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Prekrižje Plešivičko,^[4] Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.

Stanovništvo

Samobor je 15. najveći grad u Hrvatskoj, a drugi najveći u županiji. Prema popisu stanovništva 2021. godine, Samobor je imao 37.481 stanovnika (izvor: Državni zavod za statistiku). Gustoća naseljenosti iznosila je 151 stanovnika po km².

Klima

Neke meteorološke statistike za Samobor za radoblje od 1980. do 2000. godine:

• Srednja temperatura: 10,9°C
• Najhladniji mjesec: siječanj (prosječno 0,2°C)
• Najtopliji mjesec: srpanj (prosječno 21,1°C)
• Najviša zabilježena temperatura: 37°C (srpanj 1983. i kolovoz 1993.)
• Najniža zabilježena temperatura: -25,6°C (siječanj 1985.)
• Godišnji prosjek oborina: 1078,6 mm/m² (89,88 mm/m² mjesečno)
• Najkišniji dan u listopadu 1993. (84,2 mm/m²)
• Najviše snijega u jednom mjesecu: u ožujku 1986.
• Godišnji prosjek vedrih dana: 52,8 dana
• Prosječno najvedriji mjesec: kolovoz (8,4 vedrih dana)
• Najvedrija godina: 1992. (85 vedrih dana)
• Najvedriji mjesec: kolovoz 1992. (20 vedrih dana)
• Godišnji prosjek oblačnih dana: 113,3 dana
• Prosječno najoblačniji mjesec: prosinac (16,2 oblačna dana)
• Najoblačnija godina: 1996. (165 oblačnih dana)
• Najoblačniji mjesec: siječanj 1996. i 1997. (28 oblačnih dana)

Uprava

U Samoboru se gradsko vijeće sastoji se od 25 vijećnika. Dužnost gradonačelnika od 30. svibnja 2021. obnaša Petra Škrobot.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Samobora

Poveljom kralja Bele IV. 1242. godine Samobor je dobio status slobodnog kraljevskog trgovišta, što je usmjerilo njegov gospodarski i demografski razvoj tijekom povijesti. Grad je imao samostalnost i nezavisnost od feudalnih gospodara i banske vlasti te samostalnu unutrašnju upravu i sudstvo.

Od 1809. do 1813. godine ulazi u sastav Napoleonovih Ilirskih pokrajina te se nalazi pod francuskom upravom.

Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu.

Komunistička partija Hrvatske osnovana je u blizini Samobora, 1. i 2. kolovoza 1937.

Gospodarstvo

Tijekom svoje povijesti, glavna djelatnost domicilnog stanovništva bilo je obrtništvo. Bakrena i željezna ruda vadila se od 16. stoljeća u Rudama pokraj Samobora. Osim rudnika u Rudama postojale su dvije manufakture stakla, a stanovništvo se bavilo i pravljenjem potaše, koja je bila važna sirovina za staklarsku i kemijsku proizvodnju.

Na dan 17. listopada 2004. godine na području grada Samobora bilo je registrirano 1112 obrta (prema evidenciji Ministarstva gospodarstva), 2001. godine (prema podacima iz Strategije Grada Samobora) bilo je evidirano 567 trgovačkih društava, a 712 subjekata se bavilo poljoprivredom.

• Samoborski bermet^[5][6]
• Samoborska muštarda^[7]

Poznate osobe

• Slađan Ašanin, nogometaš
• Jadranka Brnčić, književnica i prevoditeljica
• Krešo Beljak, političar
• Drago Celizić
• Damir Čučić
• Enes Ćatović, hrvatski znanstvenik, liječnik i pjesnik
• Juraj Dijanić
• Šimun Dropuljić, matematičar
• Skender Fabković, pedagog, pisac, hrvatski domoljub, borac za hrvatski jezik
• Nika Fleiss, skijašica
• Andrija Georgijević, liječnik i znanstvenik
• Jacques Houdek, glazbenik
• Fran Hrčić, dramatičar, ravnatelj štedionice
• Ferdo Ivanščak, akademski kipar
• Tomislav Jozić skladatelj, tekstopisac
• Milan Lang, učitelj pisac, prevoditelj i etnograf
• Siniša Leopold, dirigent
• Zvjezdan Linić, svećenik, fratar
• Branimir Livadić
• Ferdo Livadić, skladatelj
• Franjo Lodeta, svećenik, novinar, kulturni djelatnik, hrvatski domoljub, osnivač prve hrvatske župe u dijaspori
• Branko Lovrić,novinar i izdavač
• Bernard Mihalić, glazbenik, tonski snimatelj i glazbeni producent
• Janko Mišić
• Oliver Mlakar, voditelj, spiker
• Mijo Noršić, nogometni sudac
• Vjekoslav Noršić
• Vladimir Paar, atomski fizičar
• Ivan Perkovac
• Darko Plažanin
• Drago Plečko
• Eduard Presečki
• Vesna Prica, fotografkinja
• Zlatko Prica
• Josip Prudeus, književnik
• Kočo Racin,^[8] pjesnik
• Nikola Reiser
• Đani Stipaničev, glazbenik
• Ivica Sudnik
• Hrvoje Šarinić
• Mihalj Šilobod Bolšić, svećenik, pisac, matematičar
• Janko Šimrak
• Ljudevit Šmidhen, gradonačelnik
• Vladimir Šujster, rukometaš
• Mislav Togonal, urednik i voditelj
• Antonio Šančić, hrvatski tenisač
• Dejan Jović, hrvatski političar srpske nacionalnosti

Spomenici i znamenitosti

• Stari grad
• Gradska vijećnica, 1826. g. (autor Bartol Felbinger)
• Crkva sv. Anastazije, XVII. stoljeće
• Kapela sv. Mihalja, XVI - XVII stoljeće
• Franjevački samostan i crkva iz XVII. stoljeća
• Kapela sv. Ane, XVII. stoljeće
• Kapela sv. Jurja, XVII. stoljeća
• Livadićev dvorac, XVII. st.
• Kuća Bahovec, oko 1830. g.
• Samoborska štedionica, 1911. g.
• Kuća Kleščić, 1908. g.
• Kuća Rumenić, 1906. g.
• Župni dvor, 1906. g.
• Južnjak
• Anindol
• samoborska kremšnita
• Cerinski vir
• Kurija Mirnovec
• Kurija Špigelski
• Kurija Levičar
• Kurija Bistrac
• Kurija Praunsperger – Bošnjak
• Balagovi dvori
• Vila Wagner

Samobor, Kulturno-povijesna cjelina Samobor, povijesna cjelina u mjestu i gradu Samobor, zaštićeno kulturno dobro.^[9]

Opis

Grad Samobor nastaje u uskoj kotlini rječice Gradne, između brda Tepec i Stražnik, prema Samoborskom polju te danas prema okolnim padinama. Urbana povijest Samobora počinje 1240.g. kada dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Urbana matrica organičkog karaktera nastala je u korelaciji sa strukturalnim osobinama prirodnog pejzaža. Očituje se u spletu prometnica koje se slijevaju na središnji gradski trg formirajući nepravilne inzule odnosno blokove i nije se bitno mijenjala od srednjeg vijeka do 19.st. U 19.st. počinje transformacija inzula zbog preparcelacije i izgradnje, posebno oko gradskog trga gdje zidane katnice formiraju neprekinute nizove karakterističnih stilova tog vremena.

Zaštita

Pod oznakom Z-4467 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština".^[9]

Kultura

• Gradska knjižnica Samobor (www.gks.hr)
• Radio Samobor (www.radiosamobor.hr)
• Pučko otvoreno učilište Samobor
• Kino Samobor
• Samoborski muzej
• Muzej Marton
• Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"

Turizam

Turizam u Samoboru kroz stoljeća

• 1810.: Otvorena je stanica poštanske diližanse i hotel "K gradu Trstu" s pet soba za noćenje i restauracijom
• 1825. – 1836.: Izgrađena je općinska vijećnica. Izrađuje se plan uređenja glavnog trga i regulira se korito Gradne.
• 1833. – 1848.: Samobor posjećuju mnogi ilirci - Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Pavao Štoos i drugi.
• 1835. – 1837.: "Agramer Zeitung" poziva na balove i karnevalske zabave u Samoboru.
• 1839.: Osnovana je tvornica stakla ("Glažuta") u Osretku u kojoj su izrađeni brojni suveniri.
• 1840.: Marko Bedenko otvara redovnu liniju konjskog omnibusa Zagreb-Samobor.
• 1851.: Samoborski magistrat izdaje tiskanice za prijavljivanje gostiju.
• 1852.: Pri magistratu je izabran odbor koji treba voditi brigu o poljepšavanju Samobora.
• 1855.: Uvodi se jedinstveni cjenik ugostiteljskih i hotelskih usluga na području samoborskog kotara.
• 1860.: Julije Huhn, zagrebački litograf, izdaje dvije razglednice sa samoborskim motivima. Josip Kompare, samoborski knjigoveža, organizira prvu karnevalsku povorku.
• 1865.: Organiziran je prvi "majalis".
• 1868.: Počinje izgradnja Šmidhenovih sumpornih toplica.
• 1874.: Osnovano Hrvatsko Pjevačko Društvo "Jeka"
• 1875.: Hrvatsko planinarsko društvo organizira na Samoborskom gorju svoj prvi izlet.
• 1878.: Općina prodaje zemljište za prvu "vikendicu" (vila Wagner).
• 1883.: Projektiran je zabavni park Anindol.
• 1884.: Izgrađen je most na Savi kod Podsuseda.
• 1886.: Osnovano je samostalno "Društvo za poljepšavanje Samobora".
• 1887.: Kotarska oblast izdaje Statut za ugostiteljstvo.
• 1889.: Otvoreno je kupalište na Vugrinščaku (hidropatsko).
• 1901.: Izgrađena je uskotračna pruga Zagreb-Samobor.
• 1904.: Počinje izlaziti pokladni list "Sraka" i ljetovališni vjesnik "Samoborski list".
• 1905.: Otvara se Hydropatički zavod - kupalište i lječilište.
• 1906.: Otvoren je "Penzion" i restauracija (današnja "Lavica")
• 1914.: Do te godine Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica.
• 1920.: Formirano je Klimatsko povjerenstvo Samobor.
• 1932.: Osnovano je Društvo za promet stranaca.
• 1939.: Formiran je Općinski turistički odbor.
• 1945.: U okviru Kotarskog narodnog odbora formiran je Savjet za turizam.
• 1952.: Osnovano je Turističko društvo Samobor.
• 1964.: Osnovan je Turistički savez općine Samobor.
• 1973.: Otvorena je Grgosova pećina.
• 1974.: Otvoren je hotel "Šmidhen".
• 1975.: Otvorena je Turistička poslovnica.
• 1994.: Osnovana je Turistička zajednica grada Samobora.
• 2015.: Otvoren planinarski dom "Cerinski vir"

Turistički događaji

Samoborski fašnik

Poklade, u samoborskom kraju nazvane fašnik običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga (grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.

Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Jurja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).

Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.

Na fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. godine bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.

Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 1960-ih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas je Samoborski fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.

Sve to garancija je dobrog provoda na samoborskim ulicama, lokalima i luna parku za posjetitelje svih generacija. Posebno je zanimljiva i atraktivna maskirana povorka s alegorijskim kolima mjesnih odbora iz okolice grada koji izvode tradicionalne spelancije na razne aktualne teme; Dječji Fašnik, koji daje prikaz što je sve dječja mašta uz malu pomoć učitelja i odgajatelja u stanju zamisliti i izraditi, te završetak Fašnika,s tradicionalnim spaljivanjem lutke Princa Fašnika.

Samoborska glazbena jesen

Samobor je grad koji pažljivo čuva i njeguje svoju bogatu kulturnu baštinu, ali i grad koji nastoji i danas pridonositi suvremenoj kulturi i umjetnosti, kako vlastitoj, tako i onoj čitave Hrvatske. Samoborska glazbena jesen neprekidno već više od četrdeset godina ugošćuje vrhunske izvođače s bogatim i probranim programima i izuzetnog muziciranja.^[10]

Samoborska FURKA

Samoborska dvorišna FURKA dvodnevna je integrativna turistička manifestacija koja predstavlja samoborsku urbanu scenu te objedinjuje lokalne dizajnere, udruge, izvođače i ugostitelje u jedinstvenu zabavno/turističko/edukativnu priču.

Održava se drugi vikend u Rujnu, a smještena je u atriju na glavnom samoborskom trgu. FURKA je nastala 2018. godine na inicijativu i u organizaciji Kluba poduzetnica Samobor, uz potporu Grada.

Okuplja samoborske dizajnere, proizvođače, poduzetnike i udruge čije je djelovanje usmjereno na dobrobit lokalne zajednice, promociju i očuvanje kulturne baštine ali u modernoj viziji. Grad Samobor je oduvijek poznat kao pitoreskni gradić nadomak Zagreba u koji su izletnici rado svraćali na izlete, sajmove i plesnjake. Vremena su se promijenila, a samim time i potrebe turista,te je FURKA odgovor na potrbu za jednom sveobuhvatnom urbanom manifestacijom.

Cilj projekta je poduprijeti snažan poduzetnički duh u Samoboru te istovremeno raditi na promicanju lokalnih udruga, obrta, dizajnera i ostalih proizvođača koji svoje proizvode i usluge kreiraju u skladu s trendovima.

FURKA je osmišljena za sve uzraste, a najćešći posjetitelji su obitelji s djecom. Oni najmanji mogu se zabaviti na edukativnim radionicama za djecu te raznim sportskim igrama, dok odrasli uživaju u shoppingu lokalno proizvedenih proizvoda ili u degustiranju samoborske pive, gina ili bermeta, dok je večer rezervirana za koncerte.

Samoborska salamijada

Tradicija spravljanja češnjovki, salama i drugih suhomesnatih proizvoda njeguje se i prenosi s koljena na koljeno u gotovo svakoj samoborskoj obitelji. Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.

Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su predvodili Josip Vrbančić, Vlado Burić, Joža Prudeus, obitelj Župančić i drugi, održana je prva Salamijada kao javna manifestacija.

Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji tako da danas s ponosom možemo istaknuti da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1.000 zaljubljenika u salamu.

Rally Oldtimera

U mjesecu srpnju svake godine Oldtimer klub "OTK Samobor" organizira oldtimer rally u Samoboru na kojem sudjeluje preko 100 posada iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Prvi samoborski oldtimer rally u organizaciji OTK Samobor održan je 26. srpnja 1998. godine.

Dani kruha i vina

Od svih jela i od svih pića što se čovjeku nude, jamačno su kruh i vino ono najbolje, najzdravije. Blagoslov Neba na svakom stolu. Osnivači ove već tradicionalne priredbe članovi su Ekološkog društva Samobor. Prve su "Dane" upriličili 1991. godine. Tijekom godina pridružili su se i drugi kao suorganizatori, poput Turističke zajednice grada Samobora i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Izložba se (jasno, i kušanje) najčešće priređuje u atraktivnim prostorima "Samoborske pivnice". O vinima većina zna da postoje dobra, bolja i bolja od boljih. Kriva vina i nisu vina i takvima na ovoj priredbi nema mjesta. Ovdje se izlažu samo ona na koje se može primijeniti izreka: ubrano koliko je Bog dao, načinjeno kako Bog zapovijeda.

No, kada je kruh u pitanju, tu vjerojatno postoji nedoumica: kruh je kruh! Ipak, posreći li Vam se pribivati ovoj priredbi, oduševljeno ćete zamijetiti tolike različitosti u sadržaju i oblicima. Ne samo da će Vam nepci biti razdragani profinjenim okusom pšeničnog, kukuruznog, heljdinog, zobenog, raženog i miješanog kruha u brojnim kombinacijama, već će Vam oči očarati prekrasni, maštoviti oblici brojnih pletenica, hljebova, likova, ukrašenih raznoraznim zrnima sezama, bundeve… Priredba koju svakako vrijedi posjetiti i koja će mnoge potaknuti da u svome domu pokušaju prirediti nešto od viđenoga.

Dan rudarske greblice

"Dan rudarske greblice" zauzima svoje stalno mjesto u kalendaru događanja samoborske općine. Taj izvorni kulinarski specijalitet, ili "tenki kolač" kako su ga nekada nazivali, bio je poticaj KUD-u "Oštrc" iz Ruda da uz kulturno-zabavni program promovira sebe i svoj kraj.

Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, "Rudarska greblica" je prerasla u kulturno i nezaobilazno druženje početkom srpnja i svake godine privlači sve više turista.

"Vrazova Ljubica"

Večer hrvatske ljubavne poezije i susret hrvatskih pjesnika na grobu Ljubice Cantilly. Posjetite li ikad Samobor, pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu zaljubio Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica pak, na nagovor svojih, udala se za drugoga. U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka.

Kestenijada i Martinje

Nezaobilazne su jesenske svečanosti Kestenijade i proslave Martinja. Uz obilje jesenskih plodova i specijaliteta od kestena, samoborskog mošta koji postaje vinom, na ovim manifestacijama početkom jedanaestog mjeseca pripremaju se i prigodne izložbe.

Uz dobru organizaciju Turističke zajednice Samobora, samoborskih mališana, kulturno-umjetničkih društava i samoborskih vinara, svatko može pronaći za sebe ukusan pečeni kesten ili čašu samoborskog vina.

Šport

Automobilizam:

• SAK Samobor, osvajač naslova prvaka Hrvatske

Nogomet:

• NK Samobor
• NK Bregana
• NK Klokočevac
• NK Zrinski Farkaševec
• NK Samoborski Otok
• NK Galgovo
• NK Rakov Potok
• Malonogometni klub Sokoli

Rukomet:

• RK Rudar Rude
• RK Sveti Martin P/O
• RK Mladost 09
• ŽRK Samobor

Borilački sportovi

• Judo klub Samobor
• Karate klub Bregana
• Karate klub Samobor
• Karate klub Mladost
• Kickboxing klub„TNT“ Samobor
• Taekwondo klub Samobor

Košarka:

• KK Samobor

Skijanje:

• Skijaški klub Samobor

Tenis i stolni tenis:

• Teniski klub Samobor 1890
• Stolnoteniski klub Samobor

Biciklizam:

• Brdsko biciklistički klub Šišmiš
• Brdsko biciklistički klub Krpelj

Streljaštvo:

• Streličarski klub Samobor

Gimnastika:

• Gimnastički klub Samobor

Motociklizam:

• Motocross klub TRP Marović

Šah:

• Šahovski klub Samobor

Atletika:

• Atletski klub Samobor 2007

Planinarstvo:

• HPD Japetić

(Odbojka)

• (Odbojkaški klub Samobor)

Ostalo:

• Hokejski klub Šišmiš
• Održavaju se karate turnir Grand Prix Croatia (od 1992. godine) i najdugovječnija MTB utrka u Hrvatskoj XCO Samobor (od 1994.).^[11]
• Malonogometni turnir Trofej grada Samobora održava se od 1960. godine.^[12]

Obrazovanje

Osnovne škole:

• OŠ Bogumila Tonija
• OŠ Samobor
• OŠ Milana Langa
• OŠ Rude
• OŠ Mihaela Šiloboda

Srednje škole:

• Srednja strukovna škola Samobor
• Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor
• Gimnazija Antuna Gustava Matoša

Vrtići:

• Djećji vrtić Cvijetnjak
• Dječji vrtić Grigor Vitez
• Djećji vrtić Izvor
• Djećji vrtić Osmijeh
• Djećji vrtić Potočić
• Djećji vrtić Neven

Ostale škole:

• Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje mladeži Lug
• Glazbena škola Ferdo Livadić

Gradovi prijatelji

• Wirges
• Veles
• Stari Grad
• Pečuh
• Chassieu
• Parabiago

Izvori

• Samoborski almanah 2005, u izdanju agencije Superjura.
• Milan Lang, Samobor. Narodni život i običaji (Zagreb: Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena ZNŽO 17/2 pp 193-342; 18/1 pp 1-138 - 1912, 1913)

Vanjske poveznice

• Službene stranice
• Turistička zajednica Samobor
• Srednja strukovna škola Samobor  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. veljače 2014. (Wayback Machine)

v • u Naselja u sastavu Grada Samobora Beder • Bobovica • Braslovje • Bratelji • Bregana • Breganica • Brezovac Žumberački • Budinjak • Bukovje Podvrško • Celine Samoborske • Cerje Samoborsko • Cerovica • Dane • Dolec Podokićki • Domaslovec • Draganje Selo • Dragonoš • Drežnik Podokićki • Dubrava Samoborska • Falašćak • Farkaševec Samoborski • Galgovo • Golubići • Gornja Vas • Gradna • Grdanjci • Gregurić Breg • Hrastina Samoborska • Jarušje • Javorek • Kladje • Klake • Klokočevec Samoborski • Konšćica • Kostanjevec Podvrški • Kotari • Kravljak • Lug Samoborski • Mala Jazbina • Mala Rakovica • Mali Lipovec • Manja Vas • Medsave • Molvice • Noršić Selo • Novo Selo Žumberačko • Osredek Žumberački • Osunja • Otruševec • Pavučnjak • Petkov Breg • Podgrađe Podokićko • Podvrh • Poklek • Prekrižje Plešivičko • Rakov Potok • Rude • Samobor • Samoborski Otok • Savršćak • Selce Žumberačko • Sječevac • Slani Dol • Slapnica • Slavagora • Smerovišće • Stojdraga • Sveti Martin pod Okićem • Šimraki • Šipački Breg • Tisovac Žumberački • Velika Jazbina • Velika Rakovica • Veliki Lipovec • Višnjevec Podvrški • Vratnik Samoborski • Vrbovec Samoborski • Vrhovčak

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.