Planinarstvo

Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)
Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Planinarstvo obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima. Planinarstvo nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje. Planinarstvo u osnovi nije sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta.

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

Planinarstvo u Hrvatskoj

Vidi Hrvatske planine.

Povijest planinarstva

1336. prvi poznati uspon iz planinarskih pobuda: Francesco Petrarca penje se na Mount Ventoux u Francuskoj
1536. prvo hrvatsko književno djelo nadahnuto planinama: Petar Zoranić Ninjanin piše Planine
1555. Konrad Gessner objavljuje opis uspona na Pilatus u Švicarskoj, klasično djelo planinarske književnosti
1778. prvi uspon na Triglav (2863 m ); Slovenci L. Korošec, M. Kos, Š. Rožić i L. Willomitzer
1786. prvi uspon na Mont Blanc (4807 m); M.G. Paccard i J.J. Balmat
1800. prvi uspon na Grossglockner (3797 m); sudjeluje i Slovenac Valentin Stanič
1843. prvi poznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: ilirkinja Dragojla Jarnević penje se krzo stijenu Okića
1852. prvi planinarski putopis u hrvatskoj književnosti: Zora na Učki u zagrebačkom 'Nevenu' (autor A.Ć.)
1857. prva planinarska organizacija u svijetu: Alpine club, osnovan u Londonu
1865. prvo osvajanje Matterhorna (4477 m): Edward Whimper i prijatelji
1870. prvi hrvatski planinarski objekt: nekoliko zagrebačkih građana postavlja drvenu piramidu na Sljemenu
1874. osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, prva planinarska organizacija u Hrvatskoj; Hrvati su 9. narod u svijetu s planinarskom organizacijom
1896. osnovano u Pazinu Istarsko planinarsko društvo (Societa alpina dell' Istria)
1878. prva planinarska kuća u Hrvatskoj: »Gradska kuća« na Sljemenu iznad Zagreba
1879. ilirac Ljudevit Vukotinović otkriva runolist na Risnjaku
1892. osnovano Slovensko planinarsko društvo
1898. počinje izlaziti »Hrvatski planinar«, glasilo HPD-a (od 1949. do 1991. »Naše planine«), danas glasilo Hrvatskog planinarskog saveza Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. kolovoza 2006. (Wayback Machine)
1899. lugar Jakob Mihelčić iz Begovog Razdolja otkriva Dragutinu Hircu prilaz na vrh Bijelih stijena
1899. U Zadru osnovano Planinarsko turističko društvo LIBURNIJA
1912. prvi penjački uspon u Klekovoj stijeni: tri člana HPD nepoznatim smjerom
1925. na Plitvičkim jezerima osnovan Savez planinarskih društava Jugoslavije
1924. osnovano planinarsko društvo u Dalmaciji, PD "Svilaja", Sinj
1924. osnovano planinarsko društvo Kalnik u Križevcima(4. rujna s 18 osnivača)
1924. Alojz Knafelc razvio je Knafelčevu planinsku markaciju, koja se i danas koristi u Hrvatskoj i okolnim zemljama.
1925. proširenjem »Gradske kuće« na Sljemenu nastao Tomislavov dom (izgorio 1934.)
1926. prvi priznati alpinistički uspon u Hrvatskoj: Cepinaški smjer u Kleku (Badovinac s prijateljima)
1927. izgrađen prvi dom na Zavižanu (Krajačeva kuća)
1928. osnovan Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)
1930. prvi hrvatski uspon na Mont Blanc bez vodiča: Dušan Jakšić i Franjo Draženović
1933. završena izgradnja uzdužne planinarske staze kroz sjeverni i srednji Velebit (Premužićeva staza)
1935. osnovana prva hrvatska alpinistička organizacija: Alpinistička sekcija u HPD-u (poslije: Alpinistički odsjek)
1944. Zagrepčanin Tibor Sekelj penje se na Aconcaguu u Andama, naš prvi uspon na šesttisućnjak
1948. osnovan Planinarski savez Hrvatske i PD »Zagreb« (poslije »Zagreb-Matica«)
1950. osnovana Gorska služba spašavanja PSH
1950. osvojen prvi 8-tisućnjak: Maurice Herzog popeo se na Annapurnu I (8078 m)
1952. osnovana u okviru PSH Referada za speleologiju (poslije Komisija)
1953. prvo osvajanje Mount Everesta (8848 m): Edmund Hillary i Tenzing Norgay pod vodstvom Johna Hunta
1953. PSH je 24. lipnja u Delfima primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)
1956. osnovana Komisija za speleologiju HPS
1956. otvorena planinarska zbirka u okviru Samoborskog muzeja
1956. održano prvo orijentacijsko prvenstvo Hrvatske na Dinari
1969. otvorenje »Velebitskog planinarskog puta« Zavižan-Paklenica
1970. otvorenje planinarske transverzale »Po planinama Hrvatske«
1972. otvoren Dom HPS u Zagrebu
1974. proslava 100. obljetnice organiziranog planinarstva (organizirani: slet planinara na Platku, simpozij, zasjedanje Generalne skupštine Međunarodne planinarske organizacije u Delnicama, akademija u Zagrebu)
1974. izlazi prvo izdanje Poljakovog vodiča »Planine Hrvatske«
1975. izlazi zbornik »Hrvatsko planinarstvo« autora Željka Poljaka i V. Blaškovića
1977. silaz u Bunovac na Velebitu do tada najdublju poznatu jamu u Hrvatskoj (-534 m)
1978. prvi uspon bez kisika na Mount Everest: tirolski alpinist Reinhold Messner
1983. speleološka ekspedicija PSH u Maroko
1984. proslava 110. obljetnice organiziranog planinarstva, otvorena alpinistička zbirka u Zavičajnom muzeju u Ogulinu
1985. otkriven najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj: Đulin ponor - Medvednica kod Ogulina (16.396 m)
1991. na Skupštini 13. travnja Planinarski savez Hrvatske mijenja ime u Hrvatski planinarski savez, a glasilu »Naše Planine« vraća se staro ime »Hrvatski planinar«
1991. osnovana Planinska satnija Velebit, poslije specijalna postrojba Glavnog stožera HV, sa 103 člana, koja u Domovinskom ratu brani južni Velebit
1991. 28.rujna Hrvatski planinarski savez je po drugi puta primljen u Međunarodni savez planinarskih organizacija (UIAA)
1993. speleološka ekspedicija u Lukinu jamu na Hajdučkim kukovima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, jama je istražena do dubine -1355 m, prva jama dublja od 1000 m u Hrvatskoj
1994. druga speleoška ekspedicija u Lukinu jamu, spajanjem Trojame s Lukinom jamom i ronjenjem u sifonu na dnu jame, konačna dubina jamskog sustava Lukina jama-Trojama je -1392 m
1994. svečano obilježena 120. obljetnica hrvatskog planinarstva
1998. organiziran prvi pohod na najviši vrh Hrvatske - Dinaru
1998. obilježena stoljetnica izlaženja časopisa »Hrvatski planinar«
1999. otvorene web-stranice Hrvatskog planinarskog saveza [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. kolovoza 2006. (Wayback Machine)
2003. predstavnik HPS sudjelovao na skupu europskih planinskih saveza u Europskom parlamentu u Bruxellesu
2004. u povodu 130. obljetnice hrvatskog planinarstva izdana »Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva« Željka Poljaka

Hrvatske ekspedicije

Planinarstvo

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Hrvatsko planinarstvo ima dugu tradiciju. S osnivanjem Hrvatskog planinskog društva (HPD) godine 1874. Hrvati su se uvrstili među prvih devet naroda na svijetu s planinarskom organizacijom.

1958. PD 'Platak' Rijeka organizira uspon na Kilimandžaro, prvi hrvatski pohod ekspedicijskog stila
1964. PDS 'Velebit' Zagreb organizira alpinističku ekspediciju u Norvešku
1965. hrvatski alpinisti sudjeluju u ekspediciji na Kavkaz
1969. članovi PD 'Zagreb' uspinju se na Demavand, najviši vrh Irana
1970. članovi riječke ekspedicije i PD 'Vihor' Zagreb uspinju se na Ararat
1971. prva hrvatska alpinistička ekspedicija PSH - Grenland
1971. zastava Hrvatske prvi put na Himalaji (Željko Poljak na Bezimenom vrhu u masivu Annapurne)
1973. prva splitska alpinistička ekspedicija - Spitsbergen (Norveška)
1974. Hrvatski alpinisti sudjeluju u ekspediciji na Kavkaz
1975. druga hrvatska alpinistička ekspedicija - Aconcagua (Ande)
1975. druga splitska alpinistička ekspedicija - Noshak (Hindukush)
1978. druga velebitaška alpinistička ekspedicija - Mount McKinley (Aljaska)
1979. prvi hrvatski uspon na Mount Everest: Stipe Božić iz Splita kao član jugoslavenske ekspedicije
1979. treća hrvatska alpinistička ekspedicija – Mt. Kenya (Kenija)
1981. treća velebitaška alpinistička ekspedicija – Alpamayo (Peru)
1981. hrvatski ženski visinsk rekord: Splićanka Ana Mažar na Vrhu Komunizma (7495 m) u Pamiru
1981. četvrta hrvatska alpinistička ekspedicija – Elbrus (Kavkaz)
1982. prva zagrebačka himalajska ekspedicija – Annapurna IV
1982. skijaška himalajska ekspedicija GSS stanice Zagreb – Kang Guru (Himalaja)
1982. Delnička alpinistička ekspedicija – Huascaran (Peru)
1983. treća splitska alpinistička ekspedicija – Manaslu (Himalaja)
1983. četvrta velebitaška alpinistička ekspedicija – Mount St. Elias (Kanada)
1983. prva slavonska planinarska ekspedicija – Huascaran (Peru)
1984. planinarsko-skijaška ekspedicija PDS 'Velebit' Zagreb – Patagonija (Čile)
1984. Splitsko-ljubljanska alpinistička ekspedicija na Manaslu (Himalaja)
1984. Riječka alpinistička ekspedicija – Alpamayo (Peru)
1984. peta hrvatska alpinistička ekspedicija – Fanske gore (Pamir)
1985. druga zagrebačka alpinistička ekspedicija – Huandoy (Peru)
1985. ekspedicija PDS 'Velebit' na Mjesečeve planine – Ruwenzori i Kilimandžaro (Uganda, Kenya)
1986. treća zagrebačka alpinistička ekspedicija – Ama Dablam (Himalaja)
1986. Zadranin Bogdan Brakus uspinje se na šesti vrh na svijetu – Cho Oyu (Himalaja)
1987. četvrta zagrebačka alpinistička ekspedicija – Ngozumba Kang (Himalaja)
1989. Splitski alpinist Stipe Božić drugi puta na Mount Everestu
1989. peta zagrebačka alpinistička ekspedicija – Mount Everest s kineske strane
1990. prva zimska zagrebačka ekspedicija na Annapurnu I (Himalaja)
1991. Splitski alpinist Stipe Božić uspinje se na treći po visini vrh na svijetu Kangchenjunga
1993. Splitski alpinist Stipe Božić uspinje se na drugi po visini vrh na svijetu K2
1995. Hrvatska himalajska ekspedicija osvaja šesti vrh na svijetu Cho Oyu (Himalaja); s vrha skija Branko Šeparović, a malo niže D. Petrin skače padobranskim jedrom
1996. Hrvatska alpinistička ekspedicija penje prvenstveni smjer u neosvojenoj stijeni Igdlorssuit Havn towera na Grenlandu ( B.Čujić,D.Dular,V.Paušić,I.Kalan,M.Kajzelj)
1997. Hrvatska alpinistička ekspedicija penje se na Mount Everest, i to s tibetanske strane, i na vrh po prvi puta stavlja državnu zastavu.
1997. Stipe Božić zaključio je sve uspone na najviše vrhove svih 7 kontinenata
1998. Ekspedicija HPS usponom na Shishapamgmu (8027 m) zaokružuje uspone na osamtisućnjake u Tibetu (NR Kina)
2000. Ekspedicija na Hiunchuli u Nepalu pod vodstvom D. Berljaka
2000. Ekspedicija Saveza gorskih vodiča Hrvatske na Mt. Cameroon pod vodstvom Željka Gobeca
2000. I.ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Aconcagua (vrh D.Boštjančić)
2001. Prvi hrvatski uspon skijama na Mt. Logan, najviši vrh Kanade (Branko Šeparović, M. Rodeš, Stipe Božić i Joško Božić)
2001. II. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Cordillera Blanca - nevado Uros, nevado Alpamayo, nevado Huascaran; uspone izveli: M.Pecić, F. Tomc, D.Boštjančić, I.Prebeg, A.Regent i vođa E.Sulić
2004. III. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Mt.Kenya i Kilimanjaro; uspone izveli: R.Ivančan, M.Krpešić i I.Prebeg
2005. uspon na Mt. Fuji, najviši vrh Japana, uspon izveli Ivana i Damir Gobec
2005. IV. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Cordillera Blanca - n.Uros, n.Ishinca, Tocllaraju, Artesonraju; uspone izveli: D.Pajić,R.Linić,D.Behlić,I.Ladavac,M.Kolanović,D.Pavić,E.Sindičić,V.Simičević,D.Veljković,M.Krpešić,D.Kršanac i vođa Z.Vikić
2006. Ekspedicija Saveza gorskih vodiča Hrvatske na Mera peak (6476m) u Nepalu. Vođe ekspedicije Vladimir Mesarić i Željko Gobec
2006. V. ekspedicija Riječkog alpinističkog kluba - Yosemite - napravljeno prvo hrvatsko ponavljanje smjera Muir Wall u stijeni El Capitana (L.Labinjan i Z.Vikić) te drugo hrvatsko ponavljanje smjera The Nose također u stijeni El Capitana (E.Sindičić i M.Krpešić)

Poveznice

Vanjske poveznice

Kategorije