De regno Dalmatiae et Croatiae Ivana Lučića , "oca hrvatske historiografije"Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Počeci moderne historiografije (rođeni nakon 1800., a prije 1900.)[ uredi | uredi kôd ] Starija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1900. – 1940.)[ uredi | uredi kôd ] Zrela generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1940. – 1955.)[ uredi | uredi kôd ] Srednja generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1955. – 1970.)[ uredi | uredi kôd ] Najnovija generacija suvremene hrvatske historiografije (rođeni 1970. – 1980.)[ uredi | uredi kôd ] Milan Vrbanus (1970.)
Darko Vitek (1970.)
Snježana Ružić (1970.)
Ljiljana Dobrovšak (1971.)
Naida-Mihal Brandl (1971.)
Mladen Tomorad (1971.)
Marko Šarić (1971.)
Teodora Shek Brnardić (1971.)
Tvrtko Jakovina (1972.)
Zrinka Blažević (1972.)
Jakša Raguž (1972.)
Gordan Ravančić (1972.)
Hrvoje Klasić (1972.)
Višeslav Aralica (1972.)
Hrvoje Gračanin (1973.)
Nataša Štefanec (1973.)
Željko Holjevac (1973.)
Vijoleta Herman (1973.)
Kornelija Jurin-Starčević (1973.)
Zrinka Pešorda (1974.)
Ida Ograjšek Gorenjak (1974.)
Ivica Šute (1974.)
Kristina Milković (1974.)
Zdravka Zlodi (1975.)
Iva Kraljević (1975.)
Iva Kurelac (1975.)
Nikica Barić (1975.)
Trpimir Vedriš (1976.)
Blanka Matković (1976.)
Ivana Horbec (1977.)
Ivan Botica (1978.)
Zoran Kantolić (1978.)
Martina Grahek Ravančić (1978.)
Branka Grbavac (1978.)
Tomislav Galović (1979.)
Hrvoje Kekez (1980.)
Davor Pauković (1980.)