Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mjanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje su joj susjedi Šri Lanka i Maldivi. Najveća su gradska područja Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Gangesu.

Podrijetlo imena

Ime Indija potječe od Sindhu, lokalnog imena za rijeku Ind. U prastarim spisima Vedama (starim 5000 godina) spominje se prvo ime za Indiju – Bharata Varsa. Kasnije su razne političke stranke predlagale za Indiju različita imena, među kojima su bili Hindustan, Hindu Rashtra i Bharath. Ime Bharat potječe od dva hinduska kralja po imenu Bharata. »Bha« na sanskrtu znači znanje ili svjetlost, a »rat« je glagol »raditi«, pa je »bharat« onaj koji traži znanje. Indija je bila poznata i kao Hindustan (zemlja Hindusa), ali to se ime izbjegavalo nakon neovisnosti 1947., jer je indijski narod odlučio da će Indija biti sekularna država. Indija je zemlja suprotnosti i najveća federalna država na svijetu podjeljena na 25 federalnih jedinica.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Indije

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Indije

Indska se civilizacija razvila iz starijih neolitskih kultura, kao i pod utjecajem sumerske civilizacije, s kojom je trgovala. Prva kultura Indije razvila se u dolini rijeke Ind sredinom 3. tisućljeća pr. Kr. Kulture Inda su gradile gradove od opeke. Ti su gradovi imali kanalizacijski sustav i široke ulice. Narod koji je ondje živio nazivao se Dravidi, a bio je tamne puti, te se bavio s poljodjelstvom i obrtom. Trgovali su s narodima Mezopotamije. Poznavali su pismo koje do danas nije odgonetnuto. Najveći gradovi bili su Harapa i Mohenjo Daro. U Indiju su se oko 1400. pr. Kr. doselili indoeuropski Arijci i uništili indske gradove. Među Indom i Gangesom osnovali su više država. Glavni povijesni izvor za to doba su Vede, zbirka četiri knjige, i zato Indiju od 1400. do 550. pr. Kr. zovemo "vedska Indija". Najpoznatije indijske epske pjesme su Mahabharata i Ramajana, a govore o ratovima u kojima sudjeluju ljudi, demoni i bogovi. U upotrebi je bilo pismo i jezik Sanskrt. Kad su nastale države, narod je iz polunomadstva prešao na poljoprivredu, a društvo se raslojilo na četiri kaste.

Kultura

Podrobniji članak o temi: Indijska umjetnost

Indijska kulturna povijest, proteže se na više od 4500 godina. Tijekom Vedskog razdoblja (1700. pr. Kr. – 500. po. Kr.)^[kada?] postavljeni su temelji indijske kulture, filozofije, teologije, mitologije i književnosti. Položena su brojna uvjerenja i prakse koje postoje još danas, kao što su karma i yoga. Indija je poznata po svojim brojnim religijskim različitostima. Tu se nalaze hinduizam, kao glavna religija te ga slijede budizam, islam i kršćanstvo.

Umjetnost i arhitektura

Veliki dio indijske arhitekture, uključujući i čuveni Taj Mahal, te ostala djela mughalske arhitekture, izvrstan su primjer spajanja drevne kulture s uvezenim stilom.

Stanovništvo

Većina Indijaca (80,5 %) su hinduisti. Muslimana je 13,4 %, kršćana 2,3 %, sikha 1,9 %, budista 0,8 %, a preostalih oko 1 %. Nijedan od jezika nije većinski, ali se najviše koristi hindu (41 %).

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Države i teritoriji Indije

Indija je upravno podijeljena na 28 saveznih država, 6 saveznih teritorija, dok glavni grad New Delhi ima poseban status.

Savezne države:

Savezni teritoriji:

A Andamani i Nikobari

B Chandigarh

C Dadra i Nagar Haveli

D Jammu i Kašmir

E Lakshadweep

F Delhi

G Puducherry

H Ladakh

Gospodarstvo

21. svibnja 2013. Kina je s Indijom sklopila prigodom sastanka dvaju premijera osam manje važnih sporazuma, na sastanku vrlo velike simbolične važnosti, a pretpostavlja se i kao začetkom velikog gospodarskog zamaha u svijetu.^[2]

Indija je dijelom nove svjetske gospodarske brzorastuće velesile zvane engleskom kraticom BRICS koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika.

Izvori

↑ Populacija Indije 2018 [Populacija Indije 2018.]. worldometers.info (engleski). Pristupljeno 12. siječnja 2019.
↑ Nikola Šajn: Neka Europa stagnira. Mi rastemo i trgovinu dižemo na 100 milijarda dolara’. Kina i Indija odložili oružje i sklopili azijski pakt Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2013. (Wayback Machine), Jutarnji list, 21. svibnja 2013.

https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/in.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2008. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Indija
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Indija
	Wječnik ima rječničku natuknicu Indija

v • u Commonwealth

Samostalne države	Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • Bangladeš • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Esvatini • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • Sejšeli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Šri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija

Zavisni teritoriji	Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski Antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgia i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)

v • r • u Države u Aziji

Samostalne države	Afganistan • Armenija • Azerbajdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija¹⁾ • Indija • Indonezija²⁾ • Irak • Iran • Istočni Timor • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan¹⁾ • Narodna Republika Kina • Republika Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija¹⁾ • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska¹⁾ • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam

Ostali teritoriji	Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)

Nepriznate države	Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Država Palestina (Pojas Gaze i Zapadna obala) • Turska Republika Sjeverni Cipar

¹⁾ Djelomično u Europi. • ²⁾ Smatra se i dijelom Oceanije.