Obadi | |
---|---|
Entitet | Republika Srpska |
Općina/Grad | Kalinovik |
Koordinate | 43°14′35″N 18°09′39″E / 43.2431°N 18.1608°E |
Stanovništvo | |
– naselje (1991.) | 3 (1991.) |
Pozivni broj | (+387) 57 |
Obadi na zemljovidu BiH |
Obadi su naseljeno mjesto u sastavu općine Kalinovik, Republika Srpska, BiH.
Obadi su dio Donjeg Borča. U Obadima je postojala hrvatska katolička zajednica. Katolici su u Borču u crkvenim zabilješkama registrirani i polovicom 19. stoljeća, a Humljaci s 20. stoljeća dosta su naselili po gornjim predjelima nevesinjskog kotara, a posebice po Borču. Tada su sela Donjeg Borča pripadala su uloškoj općini.[1] Obadi pripadaju sjevernom dijelu nevesinjske župe Uznesenja Blažene Djevice Marije, u predjelu zvanom Donji Borač, u kojem je nekad bio bio veći broj Hrvata katolika. Katolici s područja Borča (Klinja, Ulog, Cerova, Baketa, Boljuni, Obadi, Obalj, Tomišlja, Kladovo Polje) htjeli su sagraditi 1913. crkvu za ovaj dio nevesinjske župe, ali prvi svjetski rat odgodio je gradnju u Klinji.[2] Rastuća katolička zajednica bila je toliko narasla da su bez obzira na nepovoljne prilike za katolički puk između dvaju svjetskih ratova 24. siječnja 1929. godine ovdašnji katolici zatražili i utemeljenje zasebne župe u koju bi se ušla sva naselja Borča.[3][2] Na kraju je crkva sagrađena u Ulogu 1937. godine.[2]
Drugi svjetski rat bio je vrlo tegobno razdoblje za Hrvate nevesinjskog kraja. Mnogi su otišli, već 1941. planištarima je opao broj, a kobne 1942. slijedi krvavo opadanje i propadanje. Već od siječnja četnički pohodi okrvavili su Neretvu, u koje su četnici u prvom pohodu bacali ljude, žene i djecu, ubijene i žive koje su onda s obale puškom gađali. Preživjele su spasili muslimani kroz čija ih je sela Neretva nosila. Zbog višekratnog četničkoga koljačkog pohoda nevesinjska župa izgubila je oko 300 članova.[4] Godina 1942. bila je osobito teška za obadske katolike, kad je ubijeno je i nestalo: 18 osoba prezimenom Konjevoda. Dosta preživjelih se 1946. godine vratilo na svoja imanja, no snažni pritisci učinili su da su napustili svoju djedovinu i raselili se diljem svijeta.[1]
U poraću je tako val iseljavanja zahvatio čitav ovaj kraj, no odseljenici su održavali cijelo vrijeme vezu s rodnim krajem.[5] Poslije drugog svjetskog rata nestali su katolici iz Obada.[6]
Obadi | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | ||
Hrvati | ||||||
Srbi | ||||||
Muslimani | 3 (100,0%) | 13 (100,0%) | 12 (100,0%) | |||
Jugoslaveni | 16 (100,0%) | |||||
ukupno | 3 | 13 | 12 | 16 |
|