Perzijski jezik
فارسی – fârsi
Države	Iran Afganistan Bahrein Tadžikistan Uzbekistan Irak Turkmenistan Azerbajdžan Dagestan Kuvajt
Regije	Uglavnom Srednji istok i Središnja Azija
Govornici	61 – 71 milijun (materinski) 110 milijuna (ukupno)
Rang	19.
Razredba	indoeuropski jezici  indoiranski   iranski    zapadnoiranski     jugozapadno iranski      perzijski
Službeni status
Služben u	Iran Tadžikistan Afganistan Dagestan
Ustanova	Akademija perzijskog jezika i književnosti (Iran) Afganistanska akademija znanosti Rudaki institut jezika i književnosti (Tadžikistan)
Jezični kôd
ISO 639-1	fa
ISO 639-2	per / fas
ISO 639-3	fas
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski^[1]) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.

Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pisanih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.

Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice.

Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:

• stari perzijski jezik (Darijevih Behistunskih natpisa)
• srednji perzijski jezik (pahlavi) i
• novi perzijski jezik, ili samo, perzijski.

Novi perzijski jezik datira od vremena prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene tijekom čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.

-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:

                književni 			govorni
sam, jesam 	perz. hastam  			hasam 
si, jesi	perz. hasti			hasi	
je		perz. hast ili ast		-e 
smo, jesmo	perz. hastim			hasim 
ste, jeste	perz. hastid			hasid 
su, jesu	perz. hastand			hasand 

• dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade
• derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar
• čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam
• goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre
• htjeti, perz. hāstan – konjugacija:

hoć(u) 		perz. xāh(am)			 
hoć(eš) 	perz. xāh(i)				 
hoć(e)		perz. xāh(ad)		
hoć(emo)	perz. xāh(im) 
hoć(ete) 	perz. xāh(id)  
hoć(e) 		perz. xāh(and) 

• kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš
• lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj
• lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis
• napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais
• njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš
• peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
• pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
• živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ

• adrija, perz. daryā  : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah
• Bog, staroperz. bağ < sanskrit bağ
• ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar
• brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar
• čuča, perz. đuđe
• jesen, perz. hazān
• kolač, perz. koluče (vrsta kolača)
• kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan
• govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati»)
• mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar
• miš, perz. muš
• mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga-
• nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava-
• obrva, perz. abru (u množini: abrovān)
• pazuh, perz. bazu (nadlaktica)
• pusa, perz. bus, buse
• stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan)
• uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša
• vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta
• žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan
• zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrit hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)

• jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega

• iz (od), perz. az
• do, perz. tā

• tanak, perz. tang
• više, perz. biš
• znan, perz. šenās < avestijski žnatar
• baština, perz. bāstān

• ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je?
• ko (tko), perz. ki npr. ko (tko) je? perz. (govorni) ki-je?

• kuda, perz. kođā (kodja)

• ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā)
• ovdje, staroperz. avadā: ovdje

Sintaksa perzijskog jezika je "(S) (PP) (O) V", što znači da ide subjekt, prepozicijski izraz te objekt iza kojeg je odgovarajući glagol.

• -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.

Podrobniji članak o temi: Perzijska abeceda

Abeceda perzijskog jezika ima 32 znaka i još 3 posebna znaka koja to zapravno i nisu, nego su različiti pravopisni oblici za slova, i u slučaju lām alefa, ligatura.

Vidi tadžikska abeceda, preslovljavanje perzijskog na latinicu, UniPers, Fargelisi

• Natel Khanlari, P., «Povijest perzijskog jezika I, II i III», Nashr-e Nou, Tehran, Iran, 1986.
• Dustkhah, J. «Avesta», Entesharat-e Morvarid, Tehran, Iran, 1995.

• fa.wikipedia.org - Wikipedia na perzijskom jeziku
• Mali hrvatsko-perzijski rječnik