Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice. Oni su u mnogim jezicima riječi koje mijenjaju imenice, obično ih opisujući ili specificirajući, ali nisu univerzalna vrsta riječi, jer nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, kineski jezik nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su stativni glagoli.
U nekim se jezicima participi koriste kao pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice, imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice (npr. eng. ice u ice cream; hrv. radio u radioaparat).
U nekim jezicima, kao što je engleski, ne postoji dogovor oko pridjeva: neki svrstavaju engleske članove (a, an, the) i posvojne oblike imenica (Mary's) u pridjeve, a neki ne. U hrvatskom se riječi taj, moj, njegov svrstavaju u zamjenice, a riječi Ivanov i Marijin u pridjeve, iako imaju vrlo sličnu funkciju, pa i gramatička svojstva (npr. promjenu po padežima).
U hrvatskom su pridjevi promjenjiva vrsta riječi. Svaki se pridjev mijenja po:
Pridjevi imaju isti rod, broj i padež kao imenica kojoj se predlažu.
Mnogi se pridjevi mijenjaju i po stupnjevima, a postoji i promjena po određenosti.
Pridjevi se dijele po značenju na:
Ova promjena pridjeva se koristi:
U govornom se jeziku neodređeni oblici upotrebljavaju rjeđe od određenih, osim u nominativu.
Padež | Muški rod (jd.) | Ženski rod (jd.) | Srednji rod (jd.) | Muški rod (mn.) | Ženski rod (mn.) | Srednji rod (mn.) |
---|---|---|---|---|---|---|
Nominativ | lijep-Ø | lijep-a | lijep-o | lijep-i | lijep-e | lijep-a |
Genitiv | lijep-a | lijep-e | lijep-a | lijep-ih | lijep-ih | lijep-ih |
Dativ | lijep-u | lijep-oj | lijep-u | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Akuzativ | lijep-a (za živo) lijep-Ø (za neživo) |
lijep-u | lijep-o | lijep-e | lijep-e | lijep-a |
Vokativ | lijep-i | lijep-a | lijep-o | lijep-i | lijep-e | lijep-a |
Lokativ | lijep-u | lijep-oj | lijep-u | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Instrumental | lijep-im | lijep-om | lijep-im | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Ova promjena pridjeva se koristi:
Padež | Muški rod (jd.) | Ženski rod (jd.) | Srednji rod (jd.) | Muški rod (mn.) | Ženski rod (mn.) | Srednji rod (mn.) |
---|---|---|---|---|---|---|
Nominativ | lijep-i | lijep-a | lijep-o | lijep-i | lijep-e | lijep-a |
Genitiv | lijep-og(a) | lijep-e | lijep-a | lijep-ih | lijep-ih | lijep-ih |
Dativ | lijep-om(u)[a] | lijep-oj | lijep-u | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Akuzativ | lijep-og(a) (za živo) lijep-i (za neživo) |
lijep-u | lijep-o | lijep-e | lijep-e | lijep-a |
Vokativ | lijep-i | lijep-a | lijep-o | lijep-i | lijep-e | lijep-a |
Lokativ | lijep-om(e)[a] | lijep-oj | lijep-u | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Instrumental | lijep-im(a) | lijep-om | lijep-im | lijep-im(a) | lijep-im(a) | lijep-im(a) |
Osnove koje završavaju na palatal (npr. tuđ) u nekim padežima umjesto o (podebljano u tablici gore) imaju e (DAT tuđem), i ne mogu imati naveske na -e.
U hrvatskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva:
Pozitiv je oblik koji je "uobičajen", nalazi se u rječnicima i najčešće se upotrebljava.
Komparativ se tvori od pozitiva na sljedeće načine:
Ispred ovih sufiksa nestaje nepostojano a (ukusan : ukusn-iji).
Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na komparativ: veći : najveći.
Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva) - ne postoji *Ivanoviji u značenju "više Ivanov". Ako je potrebno izraziti stupnjevanje, koristi se spomenuta konstrukcija s prilogom više (koji je u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ najviše).
|