Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela),[1] ali danas uvelike prevladava povijest. U stručnom nazivlju oni označavaju dva različita pojma: povijest prošlu zbilju, a historijahumanističkuznanost koja proučava tu zbilju. Srodna znanost koja ju proučava na temelju pisane građe naziva se historiografijom. Znanstvenika koji istražuje ljudsku povijest nazivamo povjesničarom. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)
Povijest može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (ono što prethodi povijesti je pretpovijest ili prapovijest). Također se govori o povijesti u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i povijest Zemlje ili cijelog svemira.
Kronologija
Kronološki povijesni tijek može se podijeliti na tri glavna razdoblja. Prvo razdoblje (pretpovijest) obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Drugo razdoblje (prapovijest) traje od pojave čovjeka do otkrića pisma, a treće (povijest) počinje otkrićem pisma i još uvijek traje. Nazivi pretpovijest i prapovijest koriste se također i kao sinonimi.
Pretpovijest
Pretpovijesno razdoblje obuhvaća nastanak i razvoj svemira i Zemlje do pojave čovjeka. Proučavanjem tog razdoblja bave se astronomija, fizika, geologija i biologija.
Povijest svemira
Pretpostavlja se da je svemir star oko 13,7 milijardi godina, te da je nastao velikim praskom. Najraniju povijest svemira astronomija dijeli na nekoliko epoha. Iza epohe kvantne gravitacije, slijede redom epoha velikog ujedinjenja, epoha elektroslabe sile (kvarkovska epoha), leptonska epoha, fotonska epoha, epoha u kojoj svemir postaje proziran i epoha formiranja galaktika nakon koje nastupa sadašnja faza razvoja svemira.
Fanerozoik je započeo prije otprilike 545 milijuna godina i traje do danas. Dijeli se na tri geološka razdoblja (perioda). Prvo od njih je paleozoik ili staro doba (prije 545 - 248 milijuna godina) koji se dijeli na kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. Drugo razdoblje je mezozoik ili srednje doba (prije 248 - 65 milijuna godina) i dijeli se na trijas, juru i kredu. Treći period je kenozoik ili novo doba (prije 65 - 1,8 milijuna godina), koji se dijeli na tercijar i kvartar (prije 1,8 milijuna godina - danas).[2]
Prapovijesno razdoblje počinje pojavom čovjeka i traje do povijesnog razdoblja, koje karakterizira početak upotrebe pisma i pojava historiografski uporabljivih dokumenata.[3] Kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, preciznu podjelu na razdoblja koja bi vrijedila za cijelo čovječanstvo nemoguće je napraviti. Tako se neka razdoblja vremenski i prostorno preklapaju. Prapovijesno razdoblje proučavaju arheologija, paleontologija i paleoantropologija.
Hallstatt (Austrija) – srednja Europa – oko 800. g. pr. Kr.
La Tene (Francuska) – srednja Europa – oko 450. g. pr. Kr. (Kelti ili Gali)
obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
dugi mačevi od kovanog željeza
obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo
promjene u željeznom dobu
naselja u dolinama rijeka
organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
raslojavanje društva:
ratari i stočari
obrtnici i trgovci
bogati i siromašni
svećenici
razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4. st. pr. Kr. – nositelji latenske kulture
Povijest
Smatra se kako povijest u pravom smislu riječi počinje otkrićem i početkom uporabe pisma, oko 3500. g. pr. Kr. na Bliskom istoku. Proučavanjem ovog razdoblja bavi se povijesna znanost.
Najnovije doba - doba današnjice, poslije otkrića parnog stroja i željeznice, proizvodnje na vrpci (automobili), zrakoplovi, struja, računala... Kao početak se uzima konac prvog svjetskog rata1918. godine (nekad se isticalo i nakon Listopadske revolucije1917.). U društvenim odnosima se pored kapitalizma, koji je sam doživio duboke promjene, javlja i socijalizam. Dvadeseto stoljeće obilježila su dva svjetska rata uz ogromne ljudske gubitke. Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, koje je potrajalo do kraja stoljeća naziva se razdobljem hladnog rata.
društvo (konstrukcija tehnologije · oblikovanje tehnologije) · snažni program · sociologija povijesti znanosti · sociologija znanja (znanstveno) · teorija aktera i mreže
antropologija kiborga · dematerijalizacija ·inovacija (difuzija· disruptivna · korisnik · linearni model · sustav) · koprodukcija · leapfrogging · obrnuta izbočina · rani usvojitelj · sociotehnički sustav · tehnička promjena · tehnologija (determinizam · dinamika · društvo · konvergencija · kritika ·promjena· revolucija · teorije · transfer · tranzicije · znanost) ·tehnoznanost (feministička) · teorija procesa normalizacije · žene u inženjerstvu
udruge
Bulletin of Science, Technology & Society· Društvo za povijest tehnologije · Društvo za povijest znanosti · Društvo za socijalne studije znanosti (Nagrada Rachel Carson) · ESST ·Science, Technology, & Human Values·Social Epistemology·Social Studies of Science·Technology and Culture· Udruga za filozofiju znanosti