Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Nalazi se u podnožju Fruške gore. Broj stanovnika se procjenjuje na oko 38.000.

Kroz Rumu prolazi 45. usporednica.

Svetac zaštitnik župe Ruma, u koju pored Rume, spadaju i Vogalj i Male Radince (do 1817. i Irig), je sveti Leopold Mandić (od 1984.); rečena župa danas (kolovoz 2007.) ima tisuću pripadnika.

Razvoju Rume je uvelike pridonijela Povelja slobode i raznih pogodnosti, koje je 1. siječnja 1749. ovom trgovištu izdao barun Marko Pejačević.

Ove povoljnosti su privukle mnoge doseljenike, ponaosob Nijemce iz krajeva diljem Njemačke, čiji prvi doseljenici dolaze u Rumu već 1746., a veće skupine su došle 1749. i 1762., tako da je Ruma bila ponajviše naseljena Nijemcima u to vrijeme; ostali su bili, u dosta manjem broju, Hrvati i Mađari.

Za vjerski život tamošnjih katolika su se skrbili franjevci, također zaslugom baruna, kasnije grofova Pejačevića Virovitičkih. Grofovska je ta obitelj, i to njen rumsko-retfalački ogranak, posjedovala Rumu i rumsko vlastelinstvo oko 130 godina, od 11. veljače 1745. (kada ga je, u sklopu velikog mitrovičkog vlastelinstva, kupio barun Marko III. Aleksandar Pejačević) pa sve do sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada je posjed rasparceliran i prodan.

Župne knjige se vode od 1746.

Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik Ivan Lajknar, Hrvat njemačkog podrijetla, sve vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlasti je nadvladala i pogubljen je 12. studenog 1944. gdoine.

Zgrada Hrvatskog doma jedna je od najreprezentativnijih građevina u Rumi, koja već na letimičan pogled nepogrešivo asocira na Rumu. Pod zaštitom je Zavoda za zaštitu spomenika kulture i od velikog je kulturnog i povijesnog značaja za Rumu.^[1][2]

Zgrada Zavičajnog muzeja iz 1772., prvotno građena za Franjevačku gimnaziju, po narudžbi baruna Marka Pejačevića.

Sinagoga u Rumi, sagrađena 1935. godine, srušena u Drugome svjetskom ratu. Nacisti su započeli rušenje, a hrvatsko Gradsko poglavarstvo Rume u NDH protivilo se daljnjem rušenju o čemu je izdalo dokument.^[3]

• "Hrvatski sokol" iz 1906.
• Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"
• župni centar "sv. Leopold Mandić"
• Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Ruma"
• Hrvatska seljačka zadruga Ruma formirana 15. ožujka 1903.
• Hrvatska ratarska čitaonica, pravni sljednik HKPD Matija Gubec
• Hrvatsko pjevačko društvo Jedinstvo, pravni sljednik HKPD Matija Gubec
• Hrvatski dom u Rumi
• Rumska čitaonica
• Pučka čitaonica u Rumi

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" se razvilo iz Ratarske čitaonice 1920. godine. Iako je hrvatsko društvo, u svoje članstvo je primalo i druge nacionalnosti, tako da su u njemu ima pored Hrvata, i Nijemaca, Mađara, Slovenaca i Srba.

Ruma danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

• Antun Lombajer, autor prve knjige "Povijest kirurgije" na hrvatskom jeziku
• Slavko Mađer, hrv. pisac
• Paško Rakić, hrv. akademik i liječnik
• Rajka Vali (Valerija Raukar), hrv. glazbenica
• Đuro Palaić, hrv. pjesnik
• Atanasije Stojković (1773. – 1832.) filozof, romanopisac i prosvjetitelj
• Slavoljub Vorkapić, (Slavko Vorkapich; 17. ožujka 1894. — 20. listopada 1976.), američki filmski teoretičar, montažer i redatelj srpskog podrijetla
• Viktor Rosenzweig (Ruma, 1914. - Zagreb, Dotršćina, 09. srpnja 1941.), pjesnik, politički djelatnik i agronom.

Sportski klubovi:^[4]

• Tekvondo klub "ZMAJ", osnovan 2000.
• Ženski odbojkaški klub „Ruma“, osnovan 1994., prestankom rada OK Gimnazijalac-Sava komerc
• Planinarsko smučarsko društvo „Borkovac“
• Sportski klub – škola fudbala "Ruma", osnovan 1998.
• Boćarski klub Dalmatinac, osnovan 1987. godine (Rade Kljajić, Srđan Butorac, Zoran Milankov, Janko Brelih i Miran Kljajić).^[5][6] Boćar BK Dalmatinac Srđan Butorac, reprezentativac je Srbije,^[7] i boćarke BK Dalmatinac Nataša Antonjak,^[8] Ivana Sajić^[9] i Nada Nedeljković.^[10] Njih četvero natjecali su se na Mediteranskim igrama 2013.^[7] Nataša Antonjak je osvajačica brončane medalje s Mediteranskih igara 2013., a u klasičnoj disciplini par Nataša Antonjak i Ivana Sajić osvojile su zlatnu medalju na europskom prvenstvu u Komiži listopada 2013.^[11] Srpska reprezentativka s europskog prvenstva za žene u Komiži, Dušica Orlović također je igračica BK Dalmatinac, a natjecala se u brzinskom gađanju.^[12][13]
• Nogometni klub GFK Sloven, član Sremske lige^[14]
• Nogometni klub FK Fruška gora, član 2. sremske lige.^[15]
• Nogometni klub FK 1. maj
• Nogometni klub FK Jedinstvo
• Nogometni klub FK Sunce
• Klub američkog nogometa Guardians Ruma
• Ženski košarkaški klub „Ruma 92“
• Košarkaški klub „Ruma“
• Košarkaški klub „Ru-koš“
• Odbojkaški klub „Sloven“
• Rukometni klub „Ruma“
• Ženski rukometni klub „Sloven“
• Džudo klub „Ruma“
• Džudo klub „Sloven“
• Savate boks klub „Ruma“
• Karate klub „Ruma“
• Karate klub „Sloven“
• Boks klub „Sloven“
• Tekvondo klub „Srem“
• Aikido klub „Srce Srema“
• Kuglački klub „Sloven“
• Ženski kuglaški klub „Srem“
• Atletski klub „Ruma“
• Stolnoteniski klub „Ruma“
• Šahovski klub „Sloven“
• Aero klub „Fruškogorski zmaj“
• Teniski klub „Vest gem“
• Sportski klub odgajivača golubova „Krila 74“
• Biciklistički klub „Agrressive”
• Aerobik klub „Fit-forma“

• Glavom u pijesak  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2020. (Wayback Machine) (engl.)
• Srijemska rapsodija za tamburašku dušu  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)
• Povijest župe Ruma  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2007. (Wayback Machine)
• Medijska dokumentacija^{[neaktivna poveznica]} Hrvatska riječ: Veliki jubilej društva, 04. svibnja 2007.

v • u Naselja u sastavu Općine Ruma Buđanovci • Grabovci • Dobrinci • Donji Petrovci • Hrtkovci • Klenak • Kraljevci • Mali Radinci • Nikinci • Pavlovci • Platičevo • Putinci • Ruma • Stejanovci • Vitojevci • Voganj • Žarkovac

Nedovršeni članak Ruma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.