Afazija | |
---|---|
![]() | |
Brokina zona | |
Specijalnost | neurologija, Neuropsihologija, logopedija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | F80.0-F80.2, R47.0 |
ICD-9 | 315.31, 784.3, 438.11 |
DiseasesDB | 4024 |
MedlinePlus | 003204 |
eMedicine | neuro/437 |
MeSH | D001037 |
disfazija | |
---|---|
Specijalnost | neurologija, Neuropsihologija, logopedija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | F80.1, F80.2, R47.0 |
ICD-9 | 438.12, 784.5 |
Afazija je gubitak ili poremećaj već stečenih jezičkih sposobnosti prouzrokovan povredom na mozgu[1][2]. Povrede na mozgu posebno često nastaju kao posledica moždanih udara, ali mogu se javiti i kao posledica fizičkih povreda, tumora, demencija, infektivnih oboljenja mozga (danas retko) i usled drugih razloga [3].
U zavisnosti od toga koji deo mozga povreda obuhvata, pacijent koji ima afaziju (afazičar) delimično ili u potpunosti gubi jednu ili više jezičkih sposobnosti. Pod jezičkim sposobnostima podrazumevaju se: produkcija spontanog govora, razumevanje govora, imenovanje, ponavljanje, čitanje i pisanje. Ponekad se kod afazija mogu javiti greške koje se javljaju i kod zdravih ljudi (lapsusi, zastajkivanje u govoru, osoba ne može da se seti reči), ali se kod afazija ove greške javljaju sistematično i ne treba ih mešati sa sporadičnim greškama [1][3][4] Afazije takođe mogu biti praćene i poremećajima kognitivnih funkcija: pažnje, pamćenja i mišljenja. Kod afazičara često dolazi i do promena u nekognitivnim aspektima ličnosti. Oni ispoljavaju promene na nivou ponašanja koje su obično praćene različitim emocijama i njihovim ispoljavanjem. Ovakve promene su posledica frustracija koje se vremenom javljaju kod afazičara zato što je sprečen da ispuni najobičnije životne zadatke zbog teškoća u govoru. Mogu se javiti i simptomi depresije jer je afazičarima otežana komunikacija sa porodicom i okolinom [1][3] Pored govornih jezika, i znakovni jezici usled afazija mogu biti oštećeni. Znakovni jezici takođe predstavljaju strukturirane lingvističke sisteme i imaju fonološki, morfološki i sintaksički nivo. Samim tim, usled afazije, kod osoba koje koriste znakovni jezik dolazi do sličnih problema kao i kod osoba koje koriste govorni jezik [5]
U zavisnosti od toga koji deo mozga je povređen i koje jezičke sposobnosti su oštećene, izdvaja se nekoliko osnovnih tipova afazija:
Iako je veoma teško u celini prihvatiti bilo koju klasifikaciju afazija jer svaka od njih ima manji ili veći broj nedostataka, klasifikacija je neophodna da bi se mogla uspostaviti dijagnoza. Danas se najviše koristi klasifikacija Bostonske škole. S obzirom na to da se isti ili slični simptomi mogu javiti kod različitih tipova afazija, a različiti simptomi kod istih tipova afazija, prilikom dijagnostikovanja afazije važno je klasifikacije uzeti s rezervom (Sarno, 1998; Ahlsén, 2006).
Prilikom dijagnostikovanja afazije utvrđuje se koji deo mozga je povređen i koje jezičke sposobnosti su oštećene. Povrede na mozgu utvrđuju se različitim tehnikama snimanja mozga: kompjuterizovana tomografija (CT), magnetna rezonanca (MRI), funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI), elektroencefalografija (EEG) i magnetoencefalografija (MEG) (Vuković, 2010; Ahlsén, 2006). Jezičke sposobnosti proveravaju se kliničkom procenom ili/i testovima koji su pažljivo osmišljeni tako da provere koje jezičke funkcije su očuvane odnosno oštećene kod pacijenta: procena konverzacijskog i spontanog govora, procena auditivnog razumevanja i repetitivnog govora, procena nominacije, procena čitanja i pisanja (Vuković, 2010).
Nakon utvrđivanja mesta povrede i simptoma, određuju se tretman i lečenje. Logopedsko-afaziološki tretman podrazumeva određivanje vrste tretmana, kao i načina (inidividualni ili grupni rad) i vremena trajanja tretmana (Vuković, 2010). Za sve vrste afazija važi da je vreme bitan faktor i veoma je važno započeti sa tretmanom što ranije. Okvirni vremenski period u kojem može doći do oporavka jezika je šest meseci, ali se najbolji rezultati postižu u prva tri meseca. Ako u tom periodu ne dođe do delimičnog ili potpunog oporavka jezika, teški su izgledi da se izgubljene jezičke sposobnosti povrate (Sarno, 1998).