Bajrojt Bayreuth | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Njemačka |
Gradonačelnik | Mihael Hol (CSU) |
Savezna država | Bavarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | 72.935[1] |
Gustina stanovništva | 1.089 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 49°56′53″N 11°34′42″E / 49.94806°N 11.57833°E |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Nadmorska visina | 340 m |
Površina | 67,0 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 95444 |
Pozivni broj | 092109201,09209 |
Registarska oznaka | BT |
Web-stranica | www.bayreuth.de |
Bajrojt (nem. Bayreuth) je opština u Nemačkoj, u bavarskom regionu Gornja Frankonija. Ovaj grad je u svetu čuven po Festivalu Riharda Vagnera.
Grad se po prvi put pominje 1194. Husiti su 1430. opustošili grad, a većnicu i crkve sravnili sa zemljom. Već 1528. grad je primio luteranizam. Veliki požar 1605. uništio je pola grada, a tokom 1620. u gradu je izbila epidemija kuge. Grad je stradao tokom Tridesetogodišnjega rata. Velika prekretnica se desila kada se 1603. markgropf Kristijan od Brandenburg-Bajrojta preselio u grad. Nakon Tridesetogodišnjega rata u gradu su izgrađene mnoge barokne zgrade.
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 340 metara. Površina opštine iznosi 67,0 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 72.935 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.089 stanovnika/km².
Markgrofovska operska kuća u Bayreuthu | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Registriran: | 2012. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | i, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Markgrofovska operska kuća u Bayreuthu je remek-djelo barokne pozorišne arhitekture sa 500 sjedala. Izgrađena je između 1745. i 1750. godine, i jedno je od rijetkih preživjelih pozorišta u Evropi iz tog perioda. U međuvremenu je i obnovljena, ali je zadržala originalne materijale, drvo. i platno, a time i akustiku baroknog vremena.[2]
Uvrštena je 2012. na listu UNESCO-ove svjetske baštine.[3]
Rihard Vagner je posetio Bajrojt 17. aprila 1870, jer je čitao o Markgrofovskoj operskoj kući u Bajrojtu, i ona mu se činila pogodna za njegove opere. Međutim, prostor za orkestar nije mogao da primi sve muzičare koje je planirao. Stoga je Vagner predložio da se u gradu podigne još veća operska dvorana. Grad se složio i za tu namenu dodelio prostor van naselja, tzv. „Zeleno brdo“.
Kamen temeljac za festivalsku dvoranu je položen 22. maja 1872, a hala je dovršena i svečano otvorena 1876.
Od 1951. u gradu se leti održava operski Festival Riharda Vagnera.