Hore, Meyersov leksikon, 1888.

Hore (grč. Ὤραι, Hórai) u grčkoj mitologiji, boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.

Etimologija

Grčko ime Hora doslovno znači "sati".

Mitologija

Prvi naraštaj

U prvom naraštaju Hora bile su boginje godišnjih doba (Grci su imali samo proljeće, ljeto i jesen).

Prikazivane su kao mlade i privlačne žene okružene raznobojnim cvijećem i vegetacijom te ostalim simbolima plodnosti. Štovali su ih ruralni zemljoradnici u Grčkoj.

Hore u Argu

U Argu su dvije Hore štovane (vjerojatno ljeto i zima): Damija (moguće da je to drugo ime za Karpo) i Auksezija. Prikazivane su kao kretske djeve štovane kao boginje, pošto su bile kamenovane nasmrt.

Drugi naraštaj

Irena s malim Plutom, rimska kopija prema Kefizodotovu izvorniku, 370. pne., Atena

U drugom naraštaju bile su Eunomija, Dika i Irena, boginje životnog reda koje su održavale društvenu stabilnost. Štovane su u atenskim gradovima, Argu i Olimpiji.

Treći naraštaj

Neki izvori opisuju i treći naraštaj Hora:

Četvrti naraštaj

Non u svom epu Dionysiaca spominje četiri Hore:

Sati

Postojalo je i dvanaest Hora kao dvanaest sati (izvorno deset) koje su bile boginje danjeg vremena, od izlaska do zalaska sunca.

Literatura

Eksterni linkovi

Hore na Wikimedijinoj ostavi
Primordijalna božanstva